Uz Hrvatsku, nove nestalne članice Vijeća sigurnosti u mandatu 2008/09. od danas su i Libija, Vijetnam, Kostarika i Burkina Faso. One će zamijeniti Slovačku, Kongo, Ganu, Peru i Katar.
Pročitajte i ovo
Belgija, Italija, Indonezija, Južnoafrička Republika i Panama ostaju u 15-članom Vijeću sigurnosti do kraja 2008. godine. Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta su SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina.
Predsjedavanje Vijećem rotira se mjesečno, po abecednom redu. Predsjedavajuća u siječnju je Libija, jedna od pet novih članica, a Hrvatska bi trebala predsjedavati u drugoj polovici 2009. godine.
Prema privremenom rasporedu rada za siječanj, prva sjednica Vijeća zakazana je za četvrtak 3. siječnja, a na dnevnom redu je produljenje mandata misija UN-a u Čadu i Srednjoafričkoj Republici.
Iako zbog produljenog razdoblja formiranja nove hrvatske Vlade, najavljena kadrovska pojačanja za Stalnu misiju RH pri UN-u još nisu stigla, misija u kojoj je desetak diplomata dovršila je sve pripreme za početak sudjelovanja Hrvatske u radu u Vijeću sigurnosti UN-a, doznaje se iz izvora Misije.
Stalna predstavnica RH pri UN-u Mirjana Mladineo i dužnosnici
hrvatske misije od 19. studenoga sudjelovali su na sjednicama Vijeće sigurnosti i njegovih odbora, bez prava glasa kako bi stekli iskustva o sustavu rada i odlučivanja u Vijeću.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija provelo je
konzultacije sa svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN, tijekom kojih je upoznato s prioritetima u radu Vijeća za predstojeće razdoblje.
U sklopu priprema za ulazak Hrvatske u Vijeće sigurnosti obavljeni su i razgovori o hrvatskom preuzimanju predsjedavanja Protuterorističkim odborom Vijeća, jednim od tri 'ad hoc' odbora osnovanim radi praćenja provedbe rezolucije 1373, iz 2001. godine. Ta rezolucija sadrži paket mjera za suzbijanje terorističkih aktivnosti, koje trebaju provoditi sve zemlje članice UN-a. Odluka da se Hrvatskoj povjeri vođenje tog važnog odbora, ocijenjena je velikim priznanjem, a njezino potvrđivanje očekuje se na jednoj od prvih sjednica Vijeća sigurnosti u siječnju.
Dnevnim redom sjednica Vijeća sigurnosti UN-a u 2008. dominirat će mnoge teme o kojima se raspravljalo prošle godine.
Tijekom 2007. raspravljalo se o sukobima u afričkim zemljama i na Bliskom istoku, te o spornom nuklearnom programu Irana, kojem su uvedena dva paketa sankcija.
Tijekom 2007. Vijeće je 18 puta raspravljalo o Bliskom istoku,
nekoliko puta su tema bili sektaški sukobi i teroristički napadi u Iraku te stanje u Afganistanu gdje je u protekloj godini zabilježen velik porast nasilja.
Najveći broj sjednica bio je posvećen sukobima u Africi, posebno u Sudanu, u čijoj je pokrajini Darfur od 2003. građanski rat odnio
najmanje 200 tisuća života i raselio 2,5 milijuna ljudi. Također se raspravljalo o sukobima u Liberiji, Čadu, Obali Bjelokosti, Somaliji, Kongu i području Velikih jezera u Africi.
Kad je riječ o regiji jugoistočne Europe, Vijeće sigurnosti uglavnom se bavilo pitanjem Kosova, no nakon neuspjeha posljednjeg kruga pregovora u prosincu, SAD i europske zemlje su najavile da će status Kosova biti riješen izvan Vijeća sigurnosti UN, u kojem je prihvaćanje Ahtisaarijeva plana o nadziranoj neovisnosti Kosova blokirala Rusija.
Vijeće sigurnosti dva puta godišnje raspravlja i o provedbi
strategije dovršetka rada Haškog suda, na temelju izvješća koje mu podnose predsjednik suda i glavni tužitelj. Vijeće nadzire i stanje u BiH, kroz redovita izvješća Ureda visokog predstavnika.
Prema povelji UN-a, glavna zadaća Vijeća sigurnosti je održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, te ono u tom cilju ima ovlasti istražiti sporove koje prijete međunarodnom miru, preporučiti metode rješavanja sporova, uspostaviti sustav kontrole naoružanja, utvrditi postojanje prijetnje miru ili agresije i preporučiti akciju protiv njih.
Vijeće poziva članice UN da primjene gospodarske sankcije i druge mjere ili uporabe silu kako bi spriječile ili zaustavile agresiju.
Vijeće također preporuča primanje novih članica UN-a, preporuča Općoj skupštini imenovanje Glavnog tajnika UN-a te zajedno s Općom skupštinom bira suce Međunarodnog suda pravde u Haagu.
