Hrvatska će u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034. imati više nego što je dobila u sadašnjem sedmogodišnjem europskom proračunu, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković.
"Prema preliminarnim procjenama, Hrvatska bi u svojoj omotnici mogla imati negdje 18,8 milijardi eura, što je jako dobro i to je više nego što je bilo u prošloj financijskoj perspektivi", rekao je Plenković nakon završetka samita na kojem su čelnici država članica prvi put razgovarali o sljedećem sedmogodišnjem proračunu.
Plenković je dodao da će hrvatske kompanije moći aplicirati i za niz horizontalnih programa koji se nalaze u fondu za konkurentnost.
Na pitanje da komentira istup i uvrede srbijanskog ministra informiranja Borisa Bratine, Plenković je rekao da je na to već reagirao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
"Nemam tome što dodati. Moram priznati da nisam ni znao da je gospodin ministar", rekao je Plenković.
Srbijanski ministar informiranja i telekomunikacija Bratina rekao je u emisiji prorežimskog tabloida Informer da Hrvati moraju biti kažnjeni zbog sudjelovanja u Prvom i Drugom svjetskom ratu, a posebno za događaje od 1990-ih do danas.
"Baš kao i Ukrajinci, moraju to platiti teritorijem. Nema tu druge kazne", rekao je Bratina.
Komentirao dogovor Europske unije o financiranju Ukrajine
Europska unija donijela je stratešku odluku o financiranju Ukrajine i pokazala da stoji uz tu zemlju, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon završetka sastanka na vrhu država članica EU-a.
"Mislim da smo donijeli važnu, stratešku odluku. Europska unija stoji uz Ukrajinu i omogućila joj je dobro financiranje za iduće dvije godine", rekao je Plenković.
Čelnici država članica EU-a dogovorili su se u petak rano ujutro da će Ukrajini osigurati zajam od 90 milijardi eura za sljedeće dvije godine, za koje će jamčiti europski proračun, bez korištenja ruske zamrznute imovine.
Odluku o zajedničkom zaduživanju donesena je konsenzusom, s tim da su se tri zemlje Mađarska, Slovačka i Češka izuzele.
Plenković kaže da to nije ništa neuobičajeno. "Imali smo i ranije situacije kada bi neka zemlja napravila tzv. 'opt-out', to je da ne sudjeluje u tom. Dakle, postojala je jednoglasna odluka, ali bez zemalja koje su izrazile rezerve", rekao je.
Ukrajina će dobiti beskamatni zajam od 90 milijardi eura, koji će trebati vratiti kada joj Rusija plati ratnu odštetu. Europska unija zadržala je pravo da za otplatu toga zajma koristi zamrznuti rusku imovinu, a čelnici EU-a dali su mandat Komisiji da nastavi raditi na tome.
Dogovor o reparacijskom zajmu za koji bi se koristila zamrznuta sredstva ruske središnje banke nije postignut zbog protivljenja Belgije, u kojoj se nalazi Euroclear, financijska institucija koja drži većinu te imovine.
Na pitanje predstavlja li današnji dogovor pobjedu, belgijski premijer Bart De Wever rekao je: "Mislim da je Ukrajina pobijedila."
