Plan za obrazovanje - Opet najavljene promjene i reforme

Evo što žele postići novim akcijskim planom:

Pročitajte i ovo Bolest modernog društva Želite li ovo svojoj djeci? Problem može eskalirati i do poremećaja ovisnosti Pitanje prioriteta Poslodavci ne vide priliku: "Jaz u njihovu zapošljavanju u Hrvatskoj među najlošijima je u Uniji"

- do 2020. povećati broj djece u vrtićima, točnije plan je da u predškolu ide najmanje 95% djece
- u 2018. osnovnoškolce i srednjoškolce čeka kurikularna reforma
- cjeloživotno učenje želi se ojačati uz novac europskih fondova
- ove godine kreće se s pripremama za licenciranje ravnatelja
- u Hrvatsku dovoditi više stranih studenata.

U nove planovi učenici već sada - teško vjeruju. Uče i na školskim praznicima. Dodatno znanje sami su potražili, jer reformu školstva kažu maturanti - nikako dočekati.

"Učimo samo štrebanja i knjige. Prakse nismo vidjeli'', kaže barbara, učenica ekonomske škole u Kutini.

Učenicima je kurikularna reforma najavljena još prošle školske godine. Ministar Pavo Barišić nove generacije uvjerava: "Otvoreno je pitanje hoćemo li uspjeti dovršiti sve kurikule za 2018. /2019. godinu ili dio. Vjerojatnije dio".

A neki, poput informatike, u primjenu bi mogli već ove jeseni - optimističan je ministar.

"Ako budu se stekli uvjeti mislim da bi bilo dobro za cijeli naš školski sustav da i ti kurikuli koji budu spremni krenu već od ove godine", kaže Barišić.

Konačne odluke su na ekspertnoj radnoj skupini, čiji se novi voditelj očekuje kroz mjesec dana. No prije novih kurikuluma - škole se moraju opremiti, a treba pronaći i učitelje za područja gdje ih manjka, poput informatičara.

"Nema kurikularne reforme, a da se ne stvore jednaki uvjeti za sve učenike, a drugo da se ne stvore kapaciteti nastavnički", kazala je Dijana Vican, predsjednica stručnog povjerenstva.

Više nastavnika trebalo je biti u devetogodišnjoj školi. Strategijom obrazovanja zagovaralo se produljenje razredne nastave s četiri na pet godina . To je sada upitno.

"Pitanje je u kom pravcu će ono ići, hoće li ići prema predškoli ili će se povećavati broj razreda obveznih", dodaje ministar. U predškolu ide 70 posto djece. U sljedeće tri godine ići će gotovo svi.

"S prioritetnom mjerom kao što je povećanje broja djece u vrtićima, izgradnja tipskih vrtića", rekla je Vican.

Od vrtića do fakulteta - generacijama budućnosti važno je da planovi opet ne postanu samo popis lijepih želja.

Produljenje cjelovitoga općeg obveznog obrazovanja s osam na devet godina - produljenje razredne nastave s četiri na pet godina, pri čemu predmetna nastava u cjelovitom općem obveznom obrazovanju traje četiri godine.