Plagijat ili "tiskarska omaška"? Afera koja je podijelila znanstvenike

Zastupnici u Hrvatskom saboru danas raspravljaju o povjerenju ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću. Sredinom prosinca SDP, HNS i HSU u saborsku su proceduru uputili prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Barišiću zbog afere s plagiranjem znanstvenog rada.

Pročitajte i ovo GOST DNEVNIKA NOVE TV Čelnik SDP-a o dogovoru s HDZ-om: "Meni se ponekad i okreće u želucu što se pregovara s njima, ali..." Smjena na vrhu Potres u utvrdi SDP-a: Pale ostavke, gradski ogranak ostao bez čelnih ljudi pred izbore

"Plagiranje predstavlja uobičajen način rada kod ministra Barišića koji je nakon što ga se suočilo s činjenicom da je njegov plagijat utvrđen, mijenjao tekstove svojih radova kako bi nevješto prikrio plagiranje" priopćeno je iz SDP-a.

Nakon što je Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ustvrdio kako je Barišić u svom znanstvenom radu preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore, oglasio se i sam ministar.

Odbacio je optužbe za plagiranje i poručio kako su nadležna etička tijela Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu odbacila navedenu prijavu još prije šest godina kao neosnovanu.

Barišić: "Tiskarska omaška je otklonjena"

Poručio je kako je, nakon što je prijava odbačena, tiskarska omaška u drugom izdanju njegova teksta otklonjena.

Barišić je postao prvi ministar u vladi Andreja Plenkovića o čijem će se povjerenju raspravljati u Saboru. Optužbe za plagiranje znanstvenog rada izazvale su brojne reakcije i zahtjeve za smjenom ministra, a u raspravu su se uključili i brojni hrvatski znanstvenici. Među onima koji traže njegovu smjenu najglasniji je bio Ivan Đikić koji je poslao otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Boži Petrovu.

Đikić tvrdi kako je Barišić počinio klasični plagijat, kopirao dio rada jednog drugog znanstvenika bez citiranja, te naglasio da osoba koja ima plagijat u znanstvenom opusu ne može biti ministar znanosti i obrazovanja jer daje krivi primjer studentima, učenicima i znanstvenicima.

Đikić: "Mrlja nespojiva s dužnosti ministra"

Razgovarao je s premijerom te kazao kako se nada da će on shvatiti da je "ova mrlja nespojiva s dužnosti ministra i da će ga zamoliti da podnese ostavku".

Nedugo nakon otvorenog pisma, poslao je i priopćenje s dokumentima koji ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji u znanstvenom radu ministra Barišića, a koje je pronašao njihovom analizom.

Pokrenuta je i peticija "Stop plagiranju u Hrvatskoj" skupine 19 znanstvenika, profesora, učitelja, liječnika, studenata i poduzetnika koji upozoravaju da je plagiranje rašireno u obrazovnom i akademskom sustavu, što vodi opasnom slabljenju društvenog povjerenja. Peticija je dosad prikupila 3653 potpisa.

O aferi plagijata pisao je i ugledni znanstveni časopis Nature u kojem se ističe kako je Pavo Barišić odbacio pozive da podnese ostavku nakon što je parlamentarni Odbor za etiku otkrio da je kopirao rad drugog znanstvenika.

"Mala količina prepisanog teksta"

Časopis citira pismo Ivana Đikića, ali i prenosi i stavove istaknutih hrvatskih znanstvenika koji podržavaju Barišića i tvrde da je predmet prenapuhan, s obzirom na "malu količinu prepisanog teksta".

Uz premijera Plenkovića koji od samog početka zdušno brani ministra, uz Barišića je stalo oko 100 znanstvenika, uključujući i njegove kolege sa Sveučilišta u Splitu.

Član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Parizu i MEDILS-a u Splitu Miroslav Radman ističe kako "ne vidi ništa pozitivno u metodama recentnoga medijskog predatorstva ciljanog na osobu profesora Pave Barišića" te ocjenjuje da je riječ o "degradaciji kulture civilnog društva akademskih građana od kojih se očekuje njezino obogaćenje i oplemenjivanje".

Član HAZU-a i Sveučilišta u Zagrebu Slobodan Vukičević ističe da je pismo dr. Đikića sadržajno gotovo identično prvotnoj prijavi za plagijat koju je protiv dr. Barišića nekolicina nastavnika uputila prije gotovo šest godina.

"Tu su prijavu pisali znanstvenici koji su većim dijelom aktivni na znanstvenome području kojim se inkriminirani članak i bavi, a dva su etička povjerenstva prijavu odbacila još prije nekoliko godina", ističe Vukičević.

Dodaje kako je "doista neobično da dr. Đikić plagirajući (već odbijene) prijave za plagijat kani, iz daljine Palo Alta, promijeniti razinu profesionalne etike u hrvatskoj znanosti".

"Ovakve rasprave odvlače fokus s ključnih problema u hrvatskoj znanosti i izlaze iz akademske u političku sferu djelovanja, što nije način rješavanja takvih problema", kaže akademik Vukičević i zaključuje da Hrvatska ima mnogo izvrsnih znanstvenika i "ne postoji niti jedan razlog" da novinari stalno izvlače kao mjerilo znanstvene etičnosti one koji ne sudjeluju u hrvatskome svakidašnjem znanstvenom životu", poručuje Vukičević. (Hina/D.I.)