Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Pred nama su najneizvjesniji parlamentarni izbori u Hrvatskoj, tvrde brojni politički analitičari.


Velike polemike već se vode oko toga koliko će birača izaći na birališta te koliki utjecaj ima svaki pojedinačni glas. Čini se da je strankama i koalicijama, posebno dvjema najvećima, Domoljubnoj koaliciji i Hrvatska raste, jedan od glavnih zadataka privući što je moguće više ljudi na birališta 8. studenog.

Kako se, barem prema predizbornim istraživanjima, na ovogodišnjim parlamentarnim izborima, vodi velika 'bitka' za svaki glas između Domoljubne koalicije i koalicije Hrvatska raste, odlučili smo kontaktirati dr. sc. Dragana Bagića, doc., s odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kako bi otkrili kako se može i može li se uopće utjecati na ponašanje birača tijekom same predizborne kampanje.

Kako sama kampanja utječe na birače, koliko ih na temelju nje mijenja svoje mišljenje o tome za koga bi trebali, tj. za koga će glasovati?

Nažalost u Hrvatskoj nema preciznih znanstvenih istraživanja koja bi dala točan odgovor na to pitanje. Također, treba reći da se na to pitanje ne može odgovoriti univerzalno, jer to ovisi o konkretnoj izbornoj situaciji. Dakle, sigurno možemo reći da na nekim izborima veći broj građana donosi konačnu odluku ili mijenja svoju odluku pod utjecajem izborne kampanje, dok na nekim drugim izborima to čini manji postotak građana.

Neizvjesnost izbora može i ne mora biti povezana s izlaznošću. Situacija u Hrvatskoj ne pokazuje povezanost između neizvjesnosti ishoda i izlaznosti na izbore. Na izlaznost utječe više kvaliteta političke ponude, odnosno percepcija kvalitete političke ponude.

Mislim da se općenito u Hrvatskoj može konstatirati da u izborima na kojima se natječu osobe, kao što su izbori za gradonačelnike ili Predsjednika Republike, kampanja ima veći utjecaj nego li u slučaju parlamentarnih izbora. Primjerice, na prošlim predsjedničkim izborima značajni dio birača je odluku donijelo tijekom formalne izborne kampanje. Slično je bilo i na predsjedničkim izborima 2000. godine te u nešto manjoj mjeri recimo 2009.

S druge strane, takve promjene tijekom kampanje su manje na parlamentarnim izborima. Ali i među različitim parlamentarnim izborima postoje razlike. Recimo, parlamentarni izbori 2007. godine su odlučeni upravo tijekom kampanje. Na početku kampanje SDP je imao blago vodstvo pred HDZ-om, ali je HDZ tijekom kampanje uspio dostići tu prednost i prestići SDP.

Na izborima 2011. godine sama formalna kampanja je imala mali utjecaj jer je konačan ishod izbora bio u skladu s onim što su pokazivala istraživanja javnog mnijenja nekoliko mjeseci prije nego je kampanja uopće počela. Moja je procjena da će na ovim izborima biti dosta birača koji će konačnu odluku donijeti u zadnji čas, što znači da bi sama kampanja mogla imati značajan utjecaj na ishod izbora.

Koliko predviđajuća neizvjesnost izbora podiže postotak ljudi koji izađu na izbore? Je li bilo nekakvih značajnijih primjera u hrvatskoj povijesti?

Neizvjesnost izbora može i ne mora biti povezana s izlaznošću. Situacija u Hrvatskoj ne pokazuje povezanost između neizvjesnosti ishoda i izlaznosti na izbore. Na izlaznost utječe više kvaliteta političke ponude, odnosno percepcija kvalitete političke ponude. Ako birači procijene da imaju relevantnu ponudu, tada imaju veću motivaciju za izlazak na izbore.

Na izlaznost može utjecati i percepcija mogućeg pobjednika. Ako se dio birača boji pobjede jednog od takmaca, to ih može motivirati na izlazak na izbore.

PRIPREMITE SE NA VRIJEME Evo kako pravilno glasovati na izborima

Može li se zaista uopćeno, kao što ljudi u kolokvijalnim razgovorima vole istaknuti, govoriti o 'vojsci birača' određenog političkog opredjeljenja, tj, koliko u stvarnosti stranke ili koalicije mogu računati na takve birače?

Svakako da može. Velike stranke imaju i kod nas određenu čvrstu bazu – vrlo lojalnu skupinu birača koji se ne premišljanju niti oko izbora stranke ili kandidata niti oko pitanja da li izaći na izbore ili ne. Stranke koje imaju takve birače, mogu na njih računati.

Kod nas osim dviju velikih stranaka, i neke manje stranke imaju takve birače, no njihov broj je relativno mali.

Znate li koliko ljudi ima pravo izaći na izbore 8. studenog?

Koliko i na koji način pojava tzv. trećih opcija utječe na raspoloženje birača, njihova unaprijed postavljenja opredjeljenja, te motivaciju za izlazak na izbore?

Pojava novih opcija može motivirati dio rezigniranih birača da izađu na izbore i glasaju. Rezignirani ili razočarani birači u pravilu odlučuju hoće li izaći na izbore ili neće, a da bi izašli mora se pojaviti u principu nešto novo – bilo da je to novo novi lider stare stranke ili potpuno nova stranka.

Nove stranke u principu ako su atraktivne biračima dižu izlaznost. Moje je mišljenje da ono što se kod nas nudi kao nove stranke na ovim izborima neće preotimati birače velikih stranaka nego prije izvući na birališta one koji su možda planirali apstinirati.

Treba reći i da nove stranke više konkuriraju međusubno za birače nego što konkuriraju s etabliranim velikim strankama. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook