Pad Vlade - što to znači za hrvatsku ekonomiju i građane

Upravo ovih dana u Hrvatskoj borave predstavnici agencije Standard&Poor's koji odlučuju o hrvatskom kreditnom rejtingu, a trenutačne političke okolnosti rejtingu nikako ne idu u prilog.

I prije nego što je u Saboru izglasano nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću a samim time i cijeloj Vladi, strani investitori ocijenili su nas vrlo rizičnom zemljom pa je početkom lipnja po prvi puta propao plasman državnih obveznica na inozemnom tržištu. Hrvatska se planirala zadužiti za milijardu eura, no prodaja obveznica odgođena je dok se ne stabilizira politička situacija u zemlji.

Pročitajte i ovo SUPROTNI POGLEDI Razgovori kod Predsjednice: "Ovo nisu konzultacije" ŠEKS IMA RJEŠENJE Rasplet krize u Saboru: Tko može zamijeniti Petrova?

Vedrana Pribičević, ekonomska stručnjakinja sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, ističe kako će politička kriza u Hrvatskoj imati dvije glavne posljedice na ekonomiju - jedna je opasnost da nam kreditni rejting bude snižen, a ionako je već u smeću s negativnim izgledima, dok je druga dodatno usporavanje povlačenja novca iz EU fondova koje je i do sada bilo - sporo. Sada će doći do još većeg zastoja jer odluke i dokumente neće imati tko potpisivati i tu ćemo, navodi Pribičević, izgubiti još više vremena i novca.

Oreškovićeva vlada hvalila se makroekonomskim pokazateljima, no strani investitori i kreditne agencije znaju, kaže stručnjakinja, da to nije pravi rast već je generiran vanjskim faktorima.

'Hrvatski BDP je rastao zbog niskih cijena nafte i politike Europske centralne banke te rasta izvoza koji nije imao veze s radom Vlade u zadnjih šest mjeseci, odnosno dobre turističke sezone, tako da politička nestabilnost sada dolazi do izražaja i ona može biti sada jezičac koji će prevagnuti. Što bude duže trajala ova agonija s preslagivanjem većine i odgađanjem izbora to će situacija biti nepovoljnija. Kreditne agencije, naime, gledaju brojeve, ali i hoće li Hrvatska u narednih godinu dana imati stabilnu vladu koja će moći provesti potrebne reforme', pojašnjava Vedrana Pribičević.

I Zdravko Marić, ako bude premijer, imat će isti problem

A stabilna Vlada nije ona koja ima samo 76 ruku u Saboru. Kada je Hrvatskoj snižen rejting na proljeće ove godine, agencije su tada isto kao otegotnu okolnost uzele činjenicu da su Most i Domoljubna koalicija imali prilično tanku većinu.

Tu je još i problem 'tehničkog premijera' jer između Tihomira Oreškovića i Zdravka Marića, ako HDZ složi većinu i Marić postane premijer, neće biti velike razlike, smatra Pribičević i pojašnjava:

'Tehnički premijer, odnosno premijer stručnjak je kao patolog - on provodi reforme kad je zemlja u problemima, poput Montija u Italiji ili Tsiprasa u Grčkoj. No, problem nastaje kad imate tehničkog premijera a nemate tehničku nego stranačku vladu jer premijer tada nema podršku za reforme i to vodi političkoj nestabilnosti.'

Na pitanje može li Hrvatska postati Grčka i hoće li zbog poskupljivanja zaduživanja, odnosno rasta kamata i ugroženog rejtinga moći servisirati svoje obaveze i dugove (a trenutno nismo daleko od defaulta odnosno bankrota) ekonomska stručnjakinja nije optimistična.

'Hrvatska nije toliko važna za EU kao Grčka, pa neće ni postati 'slučaj Grčka' ali narednih 10 godina dolaze nam na naplatu tolike obaveze, počevši od iduće godine, da stvarno ne znam kako ćemo servisirati dug ako nam stopa rasta bude manja od kamatne stope.'

Možda nije velika utjeha ali bar je nekakva da građani, kaže Pribičević, ne bi trebali strahovati od pada kreditnog rejtinga.

'Hrvatski privatni sektor uspio je preživjeti krizu i postao je vrlo otporan. Manji kreditni rejting znači prvenstveno da će biti manje novca za političare', zaključuje ekonomska stručnjakinja.