Predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke ovog su tjedna razgovarali s investitorima u Njemačkoj i Londonu kojima su prezentirani osnovni makroekonomski pokazatelji i trendovi u hrvatskom gospodarstvu, program reformi te fiskalna i monetarna politika. No, plasman državnih obveznica ipak je - odgođen.
'Reakcija investitora je bila vrlo pozitivna, no odlučeno je da se nastavi s praćenjem kretanja na međunarodnim financijskim tržištima s namjerom izdavanja jedine planirane ovogodišnje euroobveznice nakon što se otklone trenutne domaće političke nejasnoće', objavilo je Ministarstvo financija na svojim stranicama.
Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić smatra kako su investitori sigurno pokazali interes za hrvatske obveznice, jer novaca na tržištu ima i više nego dovoljno, ali da su vjerojatno ocijelini kako je u današnjim okolnostima takva investicija rizičnija nego prije nekoliko mjeseci.
'Postoji mogućnost ustavne krize, pada Vlade i sve je to moglo utjecati na toliko povećan rizik da su investitori vjerojatno tražili i veće kamate. To je mogući scenarij i potez Vlade, odnosno odgoda, je razumljiv, dok se ne vidi što će se dogoditi na političkom spektru', smatra Brkić.
Prema njegovom mišljenju, odgoda zaduženja ne prijeti održivosti projekcija Vlade, odnosno refinanciranju dugova za što je planirano zaduženje i bilo namijenjeno.
'Riječ je o kratkom roku. Vrlo brzo doznat ćemo hoćemo li imati nove ustavne suce i hoće li doći do deblokade političkog odlučivanja. Za to vrijeme, na financijskom tržištu ništa se neće promijeniti. Ukoliko bi politička blokada u Hrvatskoj potrajala, jednostavno ćemo se morati zadužiti po nepovoljnijim uvjetima ili ćemo morati odustati od ovakve vrste zaduživanja', zaključuje Brkić.
Posljednju tranšu euroobveznica Hrvatska je izdala u ožujku prošle godine i to 1,5 milijardi eura.
