Pad BDP-a za 1,5 posto posljedica slabe domaće i inozemne potražnje

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu stanja hrvatskog gospodarstva, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu ove godine pao 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je šesto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

Pročitajte i ovo podaci DZS-a Hrvati troše kao da nema sutra, raste i BDP Trinaesti kvartal zaredom Ponovno je narastao BDP, rast je brži od prosjeka EU-a

>>Guverner HNB-a: Bilo bi bolje da smo još 2009. zatražili pomoć MMF-a

To je manji pad nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, kada je BDP skliznuo 2,3 posto, ali veći nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1,2 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad - u rasponu od 0,3 do 2 posto.

'Pad BDP-a veći je nego što smo očekivali i to je nastavak relativno snažnog pada domaćeg gospodarstva. Detaljnija objava komponenti BDP-a vjerojatno će pokazati da najznačajniji utjecaj na pad gospodarske aktivnosti i dalje dolazi od osobne potrošnje, a potom pada državne potrošnje u realnim iznosima', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Zbog visoke nezaposlenosti, smanjivanja raspoloživog dohotka kućanstava i potrošačkog pesimizma, u prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo pao je u prosjeku oko 4 posto, znatno više u odnosu na 0,4-postotan pad u istom lanjskom razdoblju. Što se tiče investicija, dodaje Šantić, vjerojatno će se pokazati da su u prvom tromjesečju kretanja bila nešto povoljnija nego pri kraju prošle godine, međutim to je dijelom i zbog niže baze, s obzirom na pad investicija prošle godine.

>>Eurozona: 17 zemalja članica u padu šesti kvartal za redom

Nadu u blaži pad BDP-a potaknuli su nedavno podaci da je, nakon četiri godine neprestanog pada, u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja porasla za 1,1 posto te da je zaustavljen pad građevinskih radova. Međutim, zbog recesije u eurozoni, našem najvećem trgovačkom partneru, slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što loše utječe na hrvatski izvoz. U prva tri mjeseca izvoz je pao za 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

'Sličan pad BDP-a može se očekivati i u drugom tromjesečju, ponajviše zbog pada osobne potrošnje. U drugom dijelu godine, pak, ključni utjecaj na gospodarska kretanja u zemlji imat će dva čimbenika: kratkoročni utjecaj pristupa u EU na hrvatsko gospodarstvo, a drugi je hoće li privatni sektor uspjeti pokrenuti investicijsku aktivnost', navodi Šantić.

U tom će razdoblju vjerojatno biti pojačan pritisak na izvoz, jer će hrvatski izvoznici vjerojatno izgubiti dio koji ostvaruju na tržištima u regiji zbog izlaska iz CEFTA-e.

'Istodobno, zbog slabe potražnje na europskim tržištima i općenito niske konkurentnosti domaćih proizvođača, jako je teško očekivati da se taj gubitak tržišta može supstituirati otvaranjem novih tržišta u Europi, bez obzira na određena poboljšanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni', kaže Šantić.

>>Nagrada za najboljeg izvoznika pripala Ericssonu Nikola Tesla!

U cijeloj ovoj godini Šantić očekuje pad BDP-a za 0,4 posto, uz rizik da bude i veći, jer u ovoj godini ne očekuje poboljšanja na tržištu rada ili standarda građana. Analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria također u ovoj godini očekuju pad gospodarstva.

'U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini, za 0,5 posto, pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najvećim negativnim doprinosom osobne potrošnje, koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada, što uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti, prati pad realnih dohodaka', navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U drugoj polovici godine očekuju poboljšanja.

'Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija, dijelom zbog izuzetno niske baze, uslijed početka realizacije nekih od najavljenih, a odgođenih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine, s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država', zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Recesija u hrvatskom gospodarstvu traje još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Lani je BDP pao 2 posto. (HINA)
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook