Osvijetljena i grijana cesta za 326,7 mililjuna eura

Piše Jutarnji list, 16. prosinca 2006. @ 11:03

Nešto više od mjesec dana preostalo je građanima Zagreba za javnu raspravu o potrebi gradnje sjeverne obilaznice oko grada Zagreba tzv. sjeverne tangente.

Riječ je prometnici dugoj 27 kilometara, koja se proteže od čvora Zaprešić na autocesti Zagreb - Macelj do čvora Popovec na autocesti Zagreb - Varaždin, kojom bi se prema zamisli njezinih kreatora drastično smanjile prometne gužve u gradskom užem i širem središtu,piše Jutarnji list.

Iako duga samo 27 kilometara, gradnja sjeverne tangente bila bi jedan od najzahtjevnijih građevinskih prometnih poduhvata, usporediv s gradnjom Dalmatine ili autoceste Zagreb - Macelj.

Čak 40 posto trase bilo bi u objektima - vijaduktima, mostovima i tunelima, što je dosad nezabilježeno na prometnim građevinama u Hrvatskoj. Predviđa se da bi ukupna dužina 13 vijadukata i mostova bila 5428 metara, a dužina 15 tunela (isti broj kao na Dalmatini) bila bi 10.812 metara.

S obzirom na to da bi svaka građevina trebala biti dvostruka, za svaki smjer vožnje, bit će potrebno iskopati 21.624 metra tunelskih cijevi i sagraditi 10.856 metara vijadukata i mostova. Dakle, od ukupno 27 kilometara prometnice, čak bi 17,4 kilometra bila u objektima.

Mostovi i vijadukti, predviđeni u osnovnoj varijanti trase, bili bi dugački između 108 i 508 metara, što ih svrstava u red zahtjevnih građevinskih objekata. Autori studije također predlažu da se u trup objekata ugradi i grijanje jer se snijeg prilikom čišćenja zbog ugrađenih sustava zaštite od buke ne bi imao kamo maknuti.

Prema studiji, tangenta će utjecati na smanjenje dužine i vremena putovanja, smanjenjenje troškova prijevoza roba i putnika, veću zaposlenost, povećanje cijena nekretnina u sjevernom dijelu grada i drugo. Javna rasprava vodila bi se na osnovi urbanističko-prometne studije koju su izradili stručnjaci s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Instituta građevinarstva Hrvatske, no zasad nije napravljena Studija utjecaja na okoliš bez koje investitor ne može ishoditi ni lokacijsku ni građevinsku dozvolu.

Prema proračunima, ukupni troškovi građenja ove prometnice iznosili bi 326,726.226,38 eura, odnosno 12 milijuna eura po kilometru, čemu treba pribrojati i zasad nepoznat trošak kredita. Prema predstavljenom troškovniku, troškovi građenja tunela su 94,8 milijuna eura, a glavne trase 14 milijuna eura, dok se za otkup zemljišta predviđa potrošiti 497,650.015,60 kuna, odnosno 68,7 milijuna eura!