Beroš je na konferenciji za novinare projekt ocijenio jednom od reformskih mjera sveobuhvatne reforme zdravstvenog sustava koja omogućava stručno napredovanje našim medicinskim sestrama i tehničarima.
"Ovim planom specijalističkog usavršavanja omogućit ćemo da medicinske sestre i tehničari prvostupnici sestrinstva, mogu pružiti hitnu medicinsku pomoć pacijentima koji su životno ugroženi i to na mjestu intervencije ili u kolima hitne pomoći sve do smještaja u bolničku zdravstvenu ustanovu. To je od iznimne važnosti, to vam je proces koji je sukladan sa svjetskim stremljenjima u hitnoj medicini", rekao je Beroš.
Najavio je da danas u Osječko-baranjskoj županiji počinje edukacija 30 djelatnika iz pet županijskih zavoda za hitnu medicinu istočne Hrvatske. Plan je ukupno educirati 375 djelatnika iz cijele Hrvatske, u obrazovni proces uključit će se 8 sveučilišnih i veleučilišnih institucija, najavio je.
Dodao je kako je cilj da svaki od 210 T-2 timova koji su u okviru javno-zdravstvene službe ima u svojem sastavu jednog od prvostupnika sestrinstva koji je završio specijalističko usavršavanje.
Hoće li im rasti plaće?
Na novinarski upit hoće li rasti plaće sestrama, ministar Beroš je rekao da na tomu stalno rade.
Pročitajte i ovo
"Vlada je u kontekstu svoje odluke o jednoj širokoobuhvatnoj ponudi u prijelaznom razdoblju, dok novi Zakon o plaćama u javnom sektoru ne profunkcionira ponudila povišice", odgovorio je Beroš i ponovio da je taj sustav socijalan, jer su oni s najmanjim koeficijentima dobili najviše, po 100 eura, oni sa srednjim po 80 eura, a oni koji imaju najviše po 60 eura.
Oni koji imaju najveće koeficijente nisu obuhvaćeni promjenama zakona no to je prijelazno rješenje, rekao je. Najavio je za rujan nastavak razgovora sa sindikatima o novom povećanju osnovica
Beroš: Kad se smrt dogodi u bolnici...
O najnovijem smrtnom slučaju na Sv. Duhu, Beroš je rekao da nema novih saznanja, ali da sutra zdravstvena inspekcija ponovno dolazi u tu bolnicu.
"Osobno doista ne mogu shvatiti što se tamo događa, međutim vjerujem da će mi inspekcija dati tu informaciju. Mi nismo zaprimili nikakav izvještaj o neželjenom događaju što bi trebali zaprimiti. Osuđujem takvo postupanje jer ovakvi događaji bacaju ružnu sliku na cijeli zdravstveni sustav. Kada se smrt dogodi u bolnici tijekom čekanja na daljnju obradu to smatram krajnje neprimjerenim i ovisno o nalazu inspekcije postupat ćemo dalje", najavio je.
Ivana Portolan Pajić načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva i voditeljica ovog projekta rekla je da se radi o reformskoj mjeri koja će u tri godine specijalizacije za 375 prvostupnika sestrinstva osigurati potrebne vještine i znanja kako bi mogli samostalno raditi u timovima.
Pročitajte i ovo
"Radi se o djelatnicima izvanbolničke hitne medicinske pomoći koji će svoje dodatno obrazovanje stjecati ne samo na sastavnicama sveučilišta i veleučilišta, njih ukupno osam, već i u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama, zavodima za hitnu medicinu i ovlaštenim bolničkim ustanovama u ukupnom trajanju od godinu dana ili 1600 sati, rekla je Portolan Pajić.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić je izjavio da je tom medicinskom središtu istočne Hrvatske gravitira oko milijun stanovnika, a pohvalio se da je pri kraju izgradnja hitnog objedinjenog bolničkog prijema vrijednog 22,4 milijuna eura te da su Grad i OBŽ dobili potporu premijera za izgradnju novog KBC-a što je stoljetni projekt.
"Posla se ne bojimo. Za mene će to donijeti jedno usavršavanje. Primjer djeci da daljnjim školovanjem kroz život to postaje svakodnevica. Veselim se novim izazovima koje ću prihvatiti i obavljati kao i do sada svoj posao", rekao je Tomislav Tomas, Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije.
"Ovo je jedan savršeni dio gdje se ja još mogu dodatno usavršiti kao medicinska sestra", veli Branka Tandarić iz Zavoda za hitnu medicinu.
Dinamičan, zahtjevan, fizički i psihički stresan posao specijalizantima hitne medicine će donijeti više posla, ali i veći koeficijent.
"Pa naša plaća će rasti, mi se nadamo kako budu plaće općenito u javnim državnim ustanovama rasle, da će i naše i dalje rasti. Taj koeficijent uvijek može biti veći", dodaje Tandarić.
Kako bi održiviji rad bio na hitnoj educirat će se 375 djelatnika iz Hrvatske. Podizanjem njihovih kvaliteta raste i kvaliteta skrbi za pacijente.
"Ako dijete dobije anafilaktičku reakciju na ubod pčele, ako dođu dva tehničara, prvostupnik pored njega u tom trenutku, a znaju što mogu dati i što ne smiju dati. Zato je ovo bitan iskorak jer će moći u tim hitnim stanjima dati lijek da spase ljudski život", naveo je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.
