Kako utjecaj medija usmjeriti na prevenciju i pravovremenu pomoć, a istovremeno izbjeći tabloidno izvještavanje, ključno je pitanje kojim su se bavili sudionici okruglog stola, stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u području mentalnog zdravlja mladih, profesori te predstavnici iz područja medijskog izvještavanja.
Pročitajte i ovo
Na okruglom stolu sudjelovali su: dr.sc. Vjekoslav Jeleč, dr.med., pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, prof.dr.sc. Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prof.dr.sc. Nataša Jokić Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prim. Domagoj Štimac, dr.med., zamjenik ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, doc.dr.sc. Petrana Brečić, prim.dr.med., ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, Katija Kušec iz Agencija za elektroničke medije, Ivana Paradžiković, urednica na Novoj TV te Tin Pongrac, predsjednik udruge Životna linija. Okrugli stol je moderirala Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo.
Mediji imaju važnu ulogu
Mediji igraju značajnu ulogu u današnjem društvu - oni snažno utječu na stavove u zajednici, na vjerovanja i ponašanje, pa tako mogu igrati i aktivnu ulogu u prevenciji samoubojstava. Važnost medija u izvještavanju o suicidu prepoznala je Svjetska zdravstvena organizacija te dala ključne preporuke kako izvještavati o ovom problemu:
1. ŠTO TREBA ČINITI:
• Surađujte sa zdravstvenim službama u predstavljanju činjenica.
• Samoubojstvo ne prikazujte kao uspješno djelo.
• Prikazujte isključivo pouzdane podatke, na unutrašnjim stranicama tiska, uvijek kao sporednu vijest.
• Ističite alternative samoubojstvu.
• Pružite obavijesti o oblicima pomoći u zajednici.
• Dajte publicitet pokazateljima rizika i znacima upozorenja.
2. ŠTO NE TREBA ČINITI
• Ne objavljujte fotografije i oproštajna pisma.
• Ne izvještavajte o specifičnim detaljima načina samoubojstva.
• Nemojte davati pojednostavnjena objašnjenja.
• Nemojte veličati samoubojstvo ili praviti senzaciju od njega.
• Nemojte se koristiti religijskim ili kulturnim stereotipima.
• Nemojte okrivljavati nikoga.
Mladima samoubojstvo 'normalno'
Medijski izvještaji mogu ili ojačati napore u prevenciji suicida ili ih u potpunosti oslabjeti, a to ovisi o načinu na koji se izvještava. Tabloidni pristup, senzacionalistički napisi na naslovnicama, detaljan opis samoga čina i uzroka (osobito ako je u pitanju kakva slavna osoba) povećavaju mogućnost tzv. copycat suicida – mladi u takvom pristupu vide ideju kako riješiti svoje probleme, za njih je samoubojstvo "normalno". Odgovorno izvještavanje može pomoći u edukaciji javnosti o suicidu i njegovoj prevenciji, ponuditi nadu rizičnim skupinama, ukloniti stigmu te inspirirati otvoren i pozitivan dijalog.
"Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, predložena od strane Svjetske zdravstvene organizacije, usmjerena je na prevenciju samoubojstva, stoga je cilj ovog okruglog stola progovoriti o ulozi medija u izvještavanju o samoubojstvu i svih dionika koji mogu pridonijeti prevenciji samoubojstva. Ulaganje u mentalno zdravlje građana jedan je od prioriteta Gradskog ureda za zdravstvo, što je vidljivo prema dosadašnjim aktivnostima ureda usmjerenima prvenstveno na mentalno zdravlje mladih. Ovim putem želio bih naglasiti važnost suradnje svih dionika u prevenciji samoubojstva, a predstavnike medija pozvati na suradnju s našim zdravstvenim ustanovama kada je u pitanju izvještavanje o samoubojstvima", naglasio je dr.sc. Vjekoslav Jeleč.
"Suradnja medija, zdravstvenih ustanova i struke izuzetno je važna u planiranju preventivnih aktivnosti kada je riječ o samoubojstvima, stoga smatram da partnerskom suradnjom možemo iznaći način kako objektivno i odgovorno izvještavati o tom činu. Gradski ured za zdravstvo priprema posebne edukacije za medije temeljene na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koje će se početi provoditi iduće godine te se nadam da će pozitivno utjecati na izvještavanje", istaknula je doktorica Ivana Portolan Pajić.
Suicid vezan uz psihičke poremećaje
Svi se sudionici okruglog stola slažu kako su mediji iznimno važan suradnik u mehanizmu prevencije samoubojstva i općenito u promicanju mentalnog zdravlja te kako je samo nužnom partnerskom suradnjom moguće na vrijeme prepoznati teškoće i probleme s kojima rizične skupine susreću i ponuditi im pravovremenu pomoć.
"Mišljenja sam da o samoubojstvima uopće ne treba izvještavati. A ako se već to čini, treba to raditi s posebnim poštovanjem prema osobi koja je počinila suicid i prema onima koje je iza sebe ostavila", smatra prof.dr.sc. Gordana Vilović.
"Samoubojstvo je tragičan čin i izraz ljudske patnje. Jedini razlog zašto bi o njemu trebalo govoriti u medijima jest prevencija", kazala je prof.dr.sc. Nataša Jokić – Begić.
Prim. Domagoj Štimac kazao je: "Obzirom da znamo da je oko 80% izvršenih suicida kod djece i adolescenata kao i kod odraslih vezan za neki psihički poremećaj, važno je obratiti pažnju na rizične faktore u djetinjstvu za nastanak psihičkih poremećaja kao što su npr. dugotrajno zlostavljanje i zanemarivanje jer ćemo prevencijom takvih ponašanja prevenirati kako nastanak psihičkih poremećaja tako i suicida u cjelini".
Velik javnozdravstveni problem
"Suicid predstavlja važan psihopatološki entitet, a ujedno je jedna od najzahtjevnijih kliničkih situacija. On je i velik javnozdravstveni problem, kao i sociopatološki entitet. Suicid je među deset najčešćih uzroka smrti, a u brojnim europskim zemljama njegov je broj znatno viši od broja smrti uzrokovanih prometnim nesrećama i homocidima čime dobiva epitet 'tihe epidemije'. Svakih 40 sekundi u svijetu se počini suicid, što na godišnji razini čini oko 800.000 smrti. Posebno je zabrinjavajući podatak kako stopa suicida raste u dobnoj skupini mlađe populacije od 15 do 29 godina. U Hrvatskoj, koja od 2004. godine prati stope suicida u EU, stopa suicida 2018. godine bila je 15,7/100.000 stanovnika. Zbog navedenih podataka Svjetska zdravstvena organizacija smatra globalnim imperativom provođenje prevencije suicidalnog ponašanja. Jedan od oblika prevencije zasigurno je i način izvještavanja o suicidima koji bi trebao, po načelu, razmjernosti, zadovoljiti i želju za informacijom, ali i zaštititi sve one ljude koji imaju određeni rizik za počinjenje suicida", objasnila je doc.dr.sc. Petrana Brečić.
"Uvijek kada raspravljamo trebamo li raditi priču nakon što se dogodi takav tragičan čin, u mislima mi je podatak koji mi se davno urezao u pamćenje - naime istraživanja pokazuju kako medijsko izvještavanje o samoubojstvima potiče nova samoubojstva. I zato, uvijek dobro odvažemo zašto i kako ćemo pristupiti takvoj temi. Samo onda kada možemo spriječiti, samo kada je to rezultat nerada institucija, sporosti ili tromosti sustava… Samo kada možemo pomoći pa makar jednom djetetu ili roditelju… samo tada mi obrađujemo tu temu", objasnika je Ivana Paradžiković.
