Oboljeli od MS-a traže hitne izmjene diskriminirajućih kriterija za liječenje

U Savezu ocjenjuju diskriminirajućim to što, prema sadašnjim smjernicama, liječenje bolesnika s MS-om započinje tek nakon godinu dana od postavljane dijagnoze, odnosno nakon dva relapsa (povratak/pogoršanje bolesti) u dvije godine, a liječenje nije moguće započeti ako se bolest dijagnosticira nakon 55. godine života.

Pročitajte i ovo IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! I nezaposleni roditelji imaju pravo na novčanu naknadu, ali bez nje mogu ostati ako se ne drže ovih rokova IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! Trebali ste hitno liječniku pa otišli privatniku? Uz određene uvjete imate pravo na povrat troškova

MS je kronična i neizlječiva upalna bolest središnjeg živčanog sustava, koja može zahvatiti i mozak, moždano deblo te kralježničku moždinu. Javlja se u svim životnim dobima, a najčešće između 18. i 50. godine života, nepoznatog je uzroka i nepredvidljivog tijeka te može dovesti i do invalidnosti oboljelih.

Oboljeli od MS-a nemaju ravnomjerno dostupne tretmane liječenja i rehabilitacije u usporedbi s ostalim skupinama osoba s invaliditetom, a posebice se te razlike ističu na europskoj razini, pa je Tanja Malbaša, koordinatorica programa SDMS, upravo na Nacionalni dan MS-a, pozvala HZZO na dijalog o promjeni kriterija.

Doktorica Tereza Gabelić iz KBC-a Zagreb smatra kako se kod liječenja MS-a treba rukovoditi samo kliničkim smjernicama i stanjem bolesnika. Za MS je, kaže, karakteristično da započinje i prije nego dođe do kliničke manifestacije bolesti pa u trenutku kada je MS dijagnosticira, bolest već neko vrijeme traje, i ne treba čekati dodatnu godinu dana nego odmah započeti s terapijom. To je posebno važno kod bolesnika s brzoprogresivnom oblikom bolesti, koja dovodi do funkcionalne onesposobljenosti osobe.

"Sve studije i istraživanja o MS-u nedvojbeno pokazuju da je neophodno započeti liječenje što ranije i ne gubiti vrijeme. Isto tako potrebno je pažljivo pratiti bolesnika i odmah, ako je bolesnik na lijekovima prve linije liječenja, promijeniti liječenje i prijeći na jače, djelotvornije lijekove", kazala je Gabelić. Ističe kako se kod MS-a primjenjuje tzv. imunomodulacijska terapija koja mijenja tijek bolesti.

Dr. Gabelić ističe primjer susjedne Slovenije, gdje je liječenje MS-a zapčinje odmah nakon postavljanja dijagnoze, ali za visokorizične bolesnike i prije postavljanja same dijagnoze.

Potporu zahtjevima SDMS dao je u ime saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku njegov potpredsjednik Ivan Ćelić. "Činjenica je da je zdravstveni sustav u gubicima, ali isto tako, ako bi temeljni kriterij trebalo biti mišljenje struke i neurolozi koji govore o diskrinimirajućim kriterijima koji su na snazi od strane HZZO-a, onda smo mi tu da damo potporu struci za što učinkovitije liječenje osoba oboljelih od MS-a", kazao je Ćelić ocijenivši kao ni jedan kriterij ne bi smio biti "zacementiran".

HZZO: Dijalog je moguć

Odgovarajući na zahtjev SDMS, iz HZZO-a su poručili kako postoji mogućnost dijaloga sa Savezom te da prijedloge za izmjenu postojećih smjernica na važećim listama lijekova, Povjerenstvu za lijekove HZZO-a mogu podnijeti stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno druga stručna tijela i referentni centri Ministarstva zdravstva.

Navode kako trenutno na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a i na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a postoji nekoliko lijekova koji se koriste za liječenje "relaps remitentnog oblika multiple skleroze", u prvoj i drugoj liniji liječenja.

U HZZO-u navode i da u slučaju kada postoji medicinska indikacija da se kod određenih osoba lijek primijeni i ranije, liječenje može odobriti bolničko povjerenstvo za lijekove, te u tom slučaju liječenje ide na teret sredstva bolničkog proračuna.

"Unazad pet godina zabilježen je porast potrošnje lijekova za liječenje MS-a za više od 35 milijuna kuna, sa 70 milijuna na 107 milijuna kuna. Radi se o porastu potrošnje jer su unazad dvije godine stavljeni peroralni oblici u prvoj liniji liječenja i novi lijekovi u drugoj linija liječenja, te se povećao broj liječenih bolesnika od 1200 na 1600 pacijenata". (Hina)