Novi uspjeh hrvatske medicine. U suradnji s američkom korporacijom, razvijen je najsofisticiraniji test koji će pomoći liječnicima u odabiru najboljeg lijeka za pacijenta te pritom svesti mogućnost neželjenih nuspojava na minimum.

Galerija


Podaci koje je prije niz godina objavio vodeći američki medicinski časopis JAMA uznemirili su javnost, jer navode da godišnje samo u SAD-u više od 2 milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova imaju ozbiljne štetne i neželjene učinke lijekova, dok njih 128.000 zbog toga i umre. Samo u SAD-e zdravstveni sustav izdvaja 136 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova. Propisivanje lijekova sukladno genskom profilu pojedinca znatno smanjuje vjerojatnost pojave štetnih i neželjenih učinaka istodobno smanjujući i vjerojatnost predoziranja u odnosu na tipičnu situaciju gdje se lijek propisuje sukladno bolesnikovoj tjelesnoj težini, dobi, spolu ili starosti. Sukladno navedenom, nedvojbeno je da će farmakogenomika postati nezamjenjiva u izboru najboljeg mogućeg lijeka kao i njegove doze, istodobno umanjujući rizik popratnih pojava, predoziranja i nepovoljnih posljedica interakcije lijekova.

Vezani članci Testiranje za grobare (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Babina Greda raspisala natječaj za grobara, nevjerojatno kakvi se testovi polažu za to radno mjesto Ilustracija: Thinkstock "Nemogući" test iz matematike na noge dignuo učenike i profesore, reagirao i ministar

"Pacijentu se tijekom provođenje testa ne vadi krv već se uzma bris usne šupljine (bukalne sluznice) koja sadrži dovoljan broj stanica iz kojih će se izdvojiti DNA u svrhu analize enzima uključenih u metabolizam lijekova. Nekoliko dana nakon uzimanja uzorka pacijent se poziva u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina kada se pacijentu predoče molekularni rezultati i radi interpretacija testa (utvrđuje se genotip). Istodobno liječnik informira pacijenta o kliničkom značenju dobivenog nalaza te sukladno tome ukidaju lijekovi koji su za dotičnog pacijenta štetni iili ako je to potrebno uvode se novi lijekovi. U najvećem broju slučajeva preporuke liječnika se temelje na smjernicama Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortium i imaju najvišu kliničku razinu dokaza 1A", pojašnjava prof. dr. Dragan Primorac.

Laboratorijski nalazi se prikazuju kao:

- genotip pacijenta koji ima značajan utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima umjeren utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima minimalni utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga ne postoji značajan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka

"Svjedočimo povijesnom iskoraku implementacije inovativnog farmakogenomskog testa koji je razvijen u suradnji s Mayo Clinic i čini me ponosnim da primjena ovog testa koji istodobno 'pokriva' 27 gena odgovornih za metabolizam više od 360 lijekova ide iz Hrvatske prema cijeloj Europi. Danas još jednom svjedočimo Hrvatsku izvrsnosti u zdravstva i ovom prilikom posebno čestitam prof. Primorcu i timu Specijalne bolnice Sv. Katarina na ovom značajnom iskoraku", poručio je prof.dr. Milan Kujundžić, ministar zdravstva Republike Hrvatske.

Nakon više godina suradnje te nakon što je u razvoj ovog inovativnog farmakogenetskog testa uloženo više od 20 milijuna dolara, američka korporacija OneOme i Specijalna bolnica Sv. Katarina su započeli stratešku suradnju na globalnoj razini. Ovakva suradnja snažno promovira zdravstveni sustav Republike Hrvatske u svijetu, a kako je istaknuo prof. dr. Dragan Primorac, Hrvatska ima sjajne znanstvenike i stručnjake koji u nekoliko hrvatskih zdravstvenih institucija već godinama promoviraju vrijednost i potrebu farmakogenetičkih testiranja i treba im odati priznanje.

"Specijalna bolnica Sv. Katarina ima svjetsku prepoznatljivost, prvenstveno zbog izvrsnosti u pružanju zdravstvene skrbi ali iz zbog uvođenja inovativnih postupaka zasnovanih na konceptu personalizirane medicine te smo je zbog toga odabrali kao našeg strateškog partnera" rekao je Paul Owen, predsjednik Uprave OneOme.

Prema riječima američkih stručnjaka pokretanjem ove suradnje, sustavno započinje uvođenje do sada najsveobuhvatnijeg farmakogenomskog testa (analizira 27 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za metabolizam 350 lijekova) što ima golemi značaj u mijenjanju postojeće paradigme zdravstvene skrbi, a dodatan značaj leži u činjenici da se najmoderniji sustav testiranja upravo uvodi u jednoj hrvatskoj zdravstvenoj instituciji. Osim toga ovakav dijagnostički postupak je ključan za goleme uštede u zdravstvenom sustavu koje su vezane uz propisivanje lijekova kao i posljedično liječenje komplikacija izazvanih neželjenim učincima lijekova. Navedeni farmakogenomski test je razvijen sukladno smjernicama Konzorcija za kliničku primjenu farmakogenetike (CPIC).

"U sustav farmakogenomskog testiranja kojeg pokrećemo u suradnji s našim američkim kolegama uložene su godine rada i golema financijska sredstva i danas predstavlja najsofisticiraniji oblik farmakogenomskog testiranja u svijetu. Čini me sretnom i ponosnim što ćemo zajedno, uvođenjem ovakvog oblika farmakogenomskog testiranja za područje cijele Europe, još jednom Hrvatsku pozicionirati u sam vrh izvrsnosti u području znanosti i zdravstva", istaknuo je prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina.

"Čestitam timu Specijalne bolnice Sv. Katarine i njihovom strateškom partneru iz SAD-a koji danas svjedoče izvrsnost hrvatskog zdravstvenog sustava. Hrvatsko zdravstvo samo u sinergiji javnog i privatnog može napraviti značajan iskorak, a ovaj sjajan tim Specijalne bolnice Sv. Katarina ima punu potporu Hrvatske liječničke komore", rekao je prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimir Luetić.

Farmakogenomika, zapravo spaja znanje farmakologije (znanost o lijekovima) i genetiku (znanost o naslijeđivanju svojstava) te na temelju sposobnosti metaboliziranja (procesuiranja) lijekova genetski poliformizam (mutacije unutar molekula DNA) povezuje s četiri vrste tzv. fenotipova: fenotip dobro izraženog metabolizma lijekova (normalna populacija), fenotip slabog (sporog) metabolizma lijekova (ima svojstvo nagomilavanja lijekova ili supstrata) te fenotip pojačanog metabolizma koji dovodi do uzbrazne razgranje lijekova, a postoji i tzv. intermedijarni fenotip metaboliziranja lijekova. Ono što je znakovito je da svaka osoba pripada jednoj od navedenih skupina što u konačnici određuje i njenu reakciju na lijekove.