Novi model školarina: Tko će plaćati studij, a tko ne?

Središnja tema konferencije za novinare rektora zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliše bila je odluka Senata o ujednačavanju sustava participacija u troškovima studija redovitih studenata viših godina zagrebačkoga Sveučilišta o kojoj su izvijestili rektor Bjeliš i prorektorica za poslovanje Vesna Vašiček.

Pročitajte i ovo Blaženka Divjak Bivša ministrica pozvana na sud, poručila: "E, nećete, razbojnici" Studiranje neće poskupjeti

Odluka je donesena na izvanrednoj sjednici Senata 11. rujna, a kako je istaknuto, bit odluke jest da se njome uspostavlja sustav koji će omogućiti jednako pristupanje izračunu studijskih participacija na svim sveučilišnim sastavnicama.

Svi studenti koji su u prethodnoj godini ostvarili između 30 i 54 boda (uključujući i donju i gornju granicu) plaćat će samo ECTS bodove za one predmete koje nisu položili dok će oni koji su u prethodnoj godini ostvarili manje od 30 ECTS-a, odnosno apsolvirali su manje od polovice ukupnoga studentskog opterećenja u jednoj akademskoj godini, plaćat će maksimalne iznose participacija.

Rektor Bjeliš objasnio je da su novim modelom prvi put ujednačene visine maksimalnih participacija na razini pojednih područja, iako smatra da razlike među područjima uopće ne bi trebale postojati, no one su, dodao je, odraz sadašnje situacije.

>> Jovanović: Studenti visokih učilište neće morati plaćati školarinu

Tako se, ovisno o području, vrijednost jednoga ECTS boda kreće od 120 do 160 kuna i u društveno-humanističkom području iznosi 120 kuna, u tehničkom, biotehničkom i prirodoslovnom 140 kuna, a njegova je vrijednost 160 kuna u biomedicinskom i umjetničkom području, pa se visina maksimalnog iznosa participacije kreće od 7200 do 9600 kuna s obzirom da se maksimalni iznos participacija izračunava tako da se cijena jednoga ECTS-a pomnoži sa 60.

Senat je pak, rekla je prorektorica Vašiček, na jučerašnjoj sjednici zaključio da će od te odluke u novoj akademskoj godini biti izuzete četiri sastavnice - Pravni, Prirodoslovno-matematički i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije što je podržano uz obrazloženje da je to izuzeće povoljnije za studente.

Na kraju konferencije rektor Bjeliš je samo kratko i bez komentara spomenuo rezultate rangiranja sveučilišta u Hrvatskoj po osam različitih lista, među kojima su i Shanghai Ranking, na kojoj je i Sveučilište u Zagrebu i ove godine rangirano u skupini od 401. od 501. mjesta i QS World University Rankings listi, na kojoj je ove godine rangirano u skupini 551. do 600. mjesta dok je prošle godine bilo u skupini od 501. do 551. mjesta.

Rektor je izvijestio da Sveučilište ima i sedam novih professora emeritusa koji su prihvaćeni aklamacijom. To su profesori Nikola Koydl i Stjepan Gračan s Akademije likovnih umjetnosti, akademici Ruben Radica i Anđelko Klobučar s Muzičke akademije, profesor Zvonimir Ostojić s Agronomskoga fakulteta te profesori Silvio Pallua i Miroslav Furić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook