Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar, koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, prezentirala je politička reporterka Sabina Tandara Knezović, a u analizi rezultata mjesečnog istraživanja pridružio joj se gost komentator Boris Jokić.
Teme koje su obilježile mjesec bile su energetska kriza i blokada Hormuškog tjesnaca, Vladina intervencija u cijene goriva, rast mjesečnih računa, ali i najveća stopa inflacije u eurozoni, afera u skijaškom savezu te promjena vlasti u Mađarskoj.
Popularnost stranaka
HDZ je i dalje prvi izbor građana s 27,7 posto podrške birača. SDP je drugi s podrškom od 19,8 posto građana. Nakon tri mjeseca polaganog pada ovaj mjesec SDP se stabilizirao. Slijedi Možemo! s 12 posto.
Most je na 7,3 posto te su se i oni nakon laganog rasta ovaj mjesec stabilizirali. Domovinski pokret ovaj je mjesec na 2,6 posto. Glavu iznad vode na 2,2 posto drže Hrvatski suverenisti, Hrvatska stranka umirovljenika je na 2,1 posto, a ovaj mjesec tu je i Domino s 2,1 posto podrške.
Sve ostale stranke su na manje od 2 posto podrške.
"Očekivano je u ovom trenutku da je ta situacija stabilna i da nema velikih pomaka", započeo je analizu Boris Jokić.
"Izdvojio bih ponajbolji rezultat u posljednjih šest mjeseci za stranku Možemo!, koja je trenutačno na 12 posto, u prethodnom mjesecu imali smo to sa strankom Most, što znači da i druge stranke, koje nisu dvije najveće stranke, imaju pozitivne pomake. Ono što bi se trebalo dogoditi kod oporbe jest dvojako. Jedno je da bi trebali ponuditi neke bolje alternative politikama koje nudi HDZ, a drugo da bi im možda trebali neki novi ljudi. Trebalo bi naći i promovirati neke ljude za koje sam siguran da ih imaju u svojim redovima. S druge strane, ako HDZ želi povećati prednost, trebao bi se paziti nekih stvari koje ih prate, prije svega one se tiču kvalitete života, ekonomskog stanja, a posebice korupcije", dodao je.
Komentirao je i 2,1 posto podrške, koliko ima DOMiNO.
"Oni se pokušavaju etablirati na desnijoj političkoj sceni od HDZ-a i vjerojatno rade kvalitetno na tome. Problem desnice uvijek je u tome što je ona toliko rascjepkana da su ti postoci gotovo uvijek ispod 3. Da se ujedine, ti bi postoci bili puno veći", napomenuo je Jokić.
Tko je popularan, a tko nije
Što se tiče pozitivnog dojma kod ispitanika, Zoran Milanović i dalje je na prvom mjestu te 57 posto građana o njemu ima pozitivan dojam. Na drugom je mjestu ovaj mjesec Biljana Borzan s 39 posto, a Tomo Medved na trećem s 37 posto. Andrej Plenković ovaj je mjesec pao s drugog na četvrto mjesto s 36 posto. Tu poziciju dijeli s Nikolom Grmojom i Ivanom Anušićem. Na petom je mjestu Božo Petrov s 35 posto pozitivnog dojma.
Ivan Penava, čelnik Domovinskog pokreta, i ovaj mjesec ostavlja dojam najnegativnijeg političara sa 64 posto. Ovaj mjesec drugi je Andrej Plenković s 58 posto. Treće mjesto dijele Gordan Jandroković i Tomislav Tomašević s 57 posto. Na četvrtom je Siniša Hajdaš Dončić s 54 posto, a na petom mjestu je Ivana Kekin s 53 posto negativnog dojma.
Boris Jokić istaknuo je dva imena.
"Oni imaju ozbiljniji trend pada popularnosti. Ivan Anušić i Tomo Medved u veljači su bili na vrhuncu pozitivnog dojma kod ljudi. Ivan Anušić tada je imao 43 posto pozitivnog udjela kod građana, dok je Tomo Medved imao 42. Dva mjeseca kasnije pali su za 7 posto, to je značajan pad. Do njega je došlo vjerojatno jer je u temama o kojima oni progovaraju došlo do otpora u javnoj sferi. Glavni glas tog drugačijeg viđenja tih tema je Zoran Milanović, koji je ujedno i najpopularniji. Kada pogledaš, u toj igri šaha netko dobiva, netko gubi", objasnio je Jokić pad popularnosti.
S druge strane, dodao je Jokić, rejting Biljane Borzan je stabilan te je plod dojma i percepcije borbe za građane, za potrošače.
Tandara Knezović istaknula je da prema istraživanju predsjednika Milanovića više vole žene, premijera Plenkovića muškarci. Najmanje ih poznaju ovi do 30 godina, predsjednika najmanje doživljavaju u Dalmaciji, a premijera u Zagrebu.
"Zoran Milanović uvijek je bio popularan kod žena, a Andrej Plenković daje dojam ozbiljnog političara koji se dopada određenom muškom dijelu populacije. Ne treba čuditi to, s tim da treba napomenuti jednu stvar koja će u budućnosti u Hrvatskoj politici biti još izraženija, a to je rodna podjela s obzirom na preferencije. Pokazuje se i u zapadnoj Europi i SAD-u da žene pristaju liberalnijim opcijama, dok muškarci sve više odlaze konzervativnijim opcijama", rekao je Jokić.
"Radim sa srednjoškolcima, sa studentima na fakultetu. Oni uz dvojicu spomenutih znaju još Tomislava Tomaševića. O Andreju Plenkoviću, Zoranu Milanoviću i Tomislavu Tomaševiću svi imaju stav, već kad dođeš do četvrtog, petog ili šeste, sedme – više nitko ne zna tko je političar, tko ne", ispričao je.
Dnevnik Nove TV u utorak donosi drugi dio Crobarometra i istraživanje o tome čega bi se Hrvati prvo odrekli da dođe do novog skoka cijena. Ispitanici su odgovarali i na pitanje koliko bi podržali slanje naših vojnika u operacije NATO saveza, a čut ćete i što misle o zahtjevu sindikata za povišicama.
Najveći problemi
Kada je riječ o problemima koji najviše brinu građane Hrvatske, čak 67 posto ispitanika navodi inflaciju i rast cijena kao najveći problem. Ovo je ujedno najviša razina i rast u odnosu na ranije mjesece, što znači, napomenula je Tandara Knezović, da se pritisak na kućne budžete pojačava.
Odmah iza toga, gotovo jednako snažno, 65 posto građana ističe korupciju pa, dodala je Tandara Knezović, očito nije samo problem u cijenama nego i u načinu na koji sustav funkcionira. Na trećem mjestu su niske plaće i male mirovine, obje na 57 posto, što znači da ljudi ne osjećaju da ih ekonomski rast prati. Sve ostale teme, od zdravstva do demografije i stanovanja, ostaju ispod praga od 50 posto, dakle postoje, ali ne dominiraju raspoloženjem.
Jokić se dotaknuo inflacije.
"Političari ne komuniciraju to kao stvarnu prijetnju, često su u reaktivnoj ili defanzivnoj situaciji. Andrej Plenković će reći inflacija nije toliki problem, međutim kada se staviš u cipele prosječnog građanina, ta inflacija je itekako veliki problem", naveo je.
Među glavnim problemima građana Hrvatske je i korupcija.
"To nije slučajno ovdje, imali smo cijeli niz afera u sportskim savezima. Ljudi to asociraju kao problem koji je povezan sa strankama na vlasti i strankom na vlasti jer bi trebale, i ako nisu uključene izravno u te probleme, trebale kontrolirati trošenje. Tu se krije najveća opasnost za HDZ, koji je trenutno vrlo stabilan. Naime, ukoliko takvi problemi postaju još vidljiviji, onda će biti i problema za HDZ ukoliko se jasno ne odrede prema tome. Činjenica da je netko uzeo 30 milijuna eura i djeci koja su talenti sportski, dira svakog čovjeka u zemlji. Još kad vide da su se novci trošili na plastične operacije, puteve, vile, onda to izaziva bijes", ustvrdio je.
Teme koje dominiraju u medijima
I ovaj mjesec, u suradnji s agencijama Presscut i MediaNet, istraživanje donosi i koje su teme dominirale hrvatskim medijima. Analizirano je više od 210 tisuća objava koje su u periodu od 1. ožujka do 20. travnja bile na televiziji, portalima, radiju ili tisku. Istraživanje donosi koliko su te teme povezane s onim što brine građane.
U top 10 tema u medijskom prostoru, dominirala je nacionalna sigurnost i vanjska politika. Tu je riječ o Trumpu koji je najsnažnije prisutan u našim medijima, ali i odnosi sa Srbijom i Bliskim istokom. Slijedi upravljanje i politika gdje se podjednako izvještavalo o Vladi, Saboru, mađarskim izborima, ali i odnosu Milanović-Anušić. Na trećem mjestu je rast cijena goriva i mjere Vlade. Tu su gospodarska kriza, društveno nasilje, korupcija i kriminal, problemi u pravosuđu, organizirani kriminal, stanje okoliša i problemi u zdravstvu.
Kada su u pitanju teme koje se tiču samo Hrvatske, najviše je u javnom prostoru dominirala tema rasta cijena goriva i mjere Vlade. Nakon toga slijede tenzije između Hrvatske i Srbije, zatim Hrvatska i Bliski istok , slijede kulturni i medijski programi, na petom mjestu su Milanović, Plenković i Vijeće za nacionalnu sigurnost, slijede politički sukobi oko zakona, Vlade i Sabora, na sedmom mjestu su uhićenja u Hrvatskom skijaškom savezu, zatim Milanovićev odgovor Anušiću o broju vojnika, korupcijske akcije u više županija te na desetom mjestu koliko stoji Uskrs u Hrvatskoj.
Jokić je analizirao teme koje dominiraju i usporedio ih s problemima koji, prema istraživanju, najviše brinu građane.
"Volio bih da građani kritički promisle o stvarnosti koju žive. Često smo bombardirani temama koje nisu za nas najvažnije. Logično je da se prati situacija koja je globalna, da se prati Trump itd., ali i političari nameću određene teme. Kada vidite da dominiraju teme koje nisu primarna briga ljudi u Hrvatskoj, one se tu nameću da se ne govori o temama koje brinu ljude. Nije čudo da je pitanje inflacije tako nisko, da je pitanje korupcije toliko nisko. Kada političari shvate da su to problemi koji bi mogle ugroziti njihovu poziciju, automatski stavljaju druge teme u fokus, mediji to prate i stvara se pomalo iskrivljena slika u medijskoj sferi. Bilo bi bolje kada bi građani bili kritički dovoljno osviješteni da u fokus stavljaju ono što brine građane. Bez obzira na to što se trenutno događa u Iranu ili na Bliskom Istoku, mi svejedno moramo otići u dućan. Moramo izvaditi naš novčanik i kupiti nešto što košta više, moramo biti svjesni da ovdje žive ljudi koji si ne mogu priuštiti mnogo toga, to su brige građana Republike Hrvatske, a kad vide da postoje oni koji troše javni novac te brige postaju još važnije", zaključio je Jokić.
Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 20. travnja na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.
