Ni znanstvenici se ne slažu oko načina rješavanja graničnog spora

To se između ostalog navodi u zaključcima objavljenim s okruglog stola 'Hrvatsko-slovenski razgovori: Odnosi Hrvatske i Slovenije - izazovi i perspektive', koji su 17. veljače u zagrebačkom Europskom domu priredili Centar za politološka istraživanja i Znanstveni forum.

Pročitajte i ovo Zbog prijetnji sigurnosti Slovenija ponovo produžila kontrolu na granici s Hrvatskom i Mađarskom Slovenci pišu kazne Ruža Tomašić traži od Vlade da silom obrani morsku granicu sa Slovenijom

U zaključcima se navodi da su sudionici predložili različite načine rješavanja graničnog spora, među ostalima 'i međunarodni sudski postupak po načelima međunarodnog prava, posredovanje i mirenje'. Sudionici iz Hrvatske, kako se kaže, zastupali su sudsko rješenje u okvirima međunarodnog prava, a slovenski su nudili načine posredovanja i mirenja koji bi uključivali i argumente onkraj međunarodnog prava.

'Na okruglom stolu nije postignuto zajedničko stajalište o načinu rješavanja spora kao ni slaganje o tome treba li spor rješavati u prvom redu pravnim ili/i drugim argumentima, poput pravičnosti', kaže se u zaključcima. Dodaje se kako se sudionici nisu složili ni o pitanju treba li razdvojiti otvorena bilateralna pitanja od procesa pristupa Hrvatske EU.

Hrvatski su sudionici zagovarali da se te dvije problematske razine razdvoje, a slovenski da bilateralna pitanja i pretpristupni proces nije moguće u potpunosti razdvojiti. Međutim, složili u se kako sadašnje političko ozračje u objema zemljama ne pridonosi prikladnu rješavanju spora te kako je ključna zadaća političkih elita da stvaraju pozitivnije ozračje u javnosti.

Predložena je aktivnija uloga akedemske zajednice u promicanju rješavanja hrvatsko-slovenskih međudržavnih pitanja, a mediji su pozvani da rade na otklanjanju negativnih slika o Hrvatskoj u slovenskoj te o Sloveniji u hrvatskoj javnosti. Predloženo je da u tome sudjeluju i civilno društvo, kulturne inicijative, Katolička crkva i ostale vjerske zajednice.

Zaključci su poslani predsjednicima obiju država i vlada te Hrvatskog sabora i Državnog zbora, predsjedniku Europske komisije, Europskog parlamenta, češkom predsjedništvu EU-a, glavnom tajniku Sjevernoatlantskog saveza te veleposlanicima EU-a u Hrvatskoj i Sloveniji, SAD-a i Ruske Federacije.