Prema svim pokazateljima, iduće će godine doći do znatnijeg rasta cijena hrane, roba i usluga, pa bi bilo dobro da nam političari, umjesto predizbornog 'potapanja' suparnika, kažu kako misle riješiti taj problem, rekao je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Pročitajte i ovo
Rast cijena nafte i naftnih derivata mora izazvati lančanu reakciju poskupljenja prijevoza, usluga i proizvodnje hrane, a Vladina mjera 'obrane' cijene benzina Eurosuper 95 na osam kuna nikako ne može biti dovoljna, ustvrdio je Sever.
Poskupjet će i mlijeko, pšenica i kukuruz, što znači i mliječne
prerađevine i pekarski proizvodi, a porast cijene stočne hrane dovest će do poskupljenja mesa.
Dodatna poskupljenja očekuju nas početkom godine zbog primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, tako da će sva pića, od mlijeka do sokova, voda i vina, poskupjeti između 30 lipa i jedne kune.
Uza sve to, treba se bojati poskupljenja struje i plina, što je već nekoliko puta najavljeno, pa pod pritiskom Vlade i povučeno, ali vjerojatno samo dok prođu izbori.
Udio hrane u mjesečnim troškovima u Hrvatskoj je dosegao gotovo 40 posto, dok se u zemljama Europske unije taj udio prosječno kreće na 13 posto.
Kako bi nekako ipak održali standard, građani se sve više zadužuju, pa je na godišnjoj razini kreditna zaduženost stanovništva porasla za 20 posto, a ukupan dug stanovništva će krajem studenog iznositi preko 111 milijardi kuna.
Stoga sindikatima ne preostaje ništa drugo nego tražiti povećanje plaća te ugrađivanje odredbi o toplom obroku, III. stupu mirovinskog osiguranja i dopunskom zdravstvenom osiguranju u kolektivne ugovore, ističe Sever.
Povećanje plaća morat će tražiti i zaposleni u državnim i javnim službama jer će rast njihovih plaća od šest posto, koliko je utvrđeno sporazumom s Vladom, praktički samo anulirati inflaciju.
Osim toga, pritisak na Vladu morat će raditi i umirovljenici za
povećanje mirovina te nezaposleni za porast naknada za nezaposlenost, napominje Sever.
