Posljednji je primjer otac koji je s 9-godišnjim sinom, na dasci s veslom po buri jedva izvukao živu glavu. U Hrvatskoj je spašavanje besplatno, ali za one posebno nesmotrene počelo se razmišljati o kaznama.
Pročitajte i ovo
Na daruvarskom području
Muškarca pronašli mrtvog nakon višednevne potrage: Tražili ga HGSS, potražni pas i policija
Važna razmjena
HGSS obučava kineske spasioce: 'Mogli su birati otići bilo gdje u svijetu, a odabrali su nas''
Između Mljeta i Lastova u nedjelju je potonula brodica. Skiperu, nažalost, nije bilo spasa. Devet putnika je na sigurnom.
"Došlo je do prevrtanja brodice uslijed djelovanja vjetra i mora. U spašavanju je osim Lučke kapetanije sudjelovao još i voditelj Centra za ronjenje i djelatnici iz hotela", kazao je Mato Kekez, lučki kapetan, u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Barbare Štrbac.
Svi su oni tragali i spašavali besplatno. Baš kao i dan ranije, kada je za ocem i sinom, koji su po buri na dasci nestali negdje između Klenovice i Krka, tragalo nekoliko desetaka ljudi na moru, na kopnu i iz zraka.
"To je nemoguće naplatiti i to nije cilj. Cilj je da s vremenom ljudi postanu oprezniji, pametniji, spremniji i da je što manji broj nesreća", rekao je Josip Granić, pročelnik HGSS-a.
Spašavanje vrlo skupo
Jer zavrtilo bi se svima u glavi kad bi se krenulo računati. Samo HGSS, prosječno, i to u godinama bez velikih nepogoda poput poplava ili potresa, u spašavanje uloži više od 10.000 radnih sati.
Svaki sat leta helikoptera stoji više od 5,5 tisuća eura, a u prvih šest mjeseci već je odrađeno 45 spasilačkih letova.
"U 99% zemalja na svijetu gorsko spašavanje je besplatno", dodaje.
Ipak spasioci su se nagledali svega - i spleta nevjerojatnih okolnosti, ali i ljudske gluposti. Najgore je to što neki, znajući da je spašavanje besplatno, debelo pređu crtu normalnog i prihvatljivog ponašanja.
"Jedna ekipa koja se penjala po klisuri, po Paklenici je došla do polovice, dalje nije mogla. Onda su ih pripadnici HGSS-a spustili dolje. Nakon određenog vremena, kad su odmorili, oni ponovno su krenuli gore i opet su stali na istom mjestu. Recimo takve aktivnosti bi trebalo naplatiti", smatra ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut.
Model naplaćivanja se još traži
Kako i kada - model se u nas još traži.
"Oni koji opetovano ili koji namjerno ulaze u određene rizike ili rizične situacije da bi se moglo penalizirati", rekao je Trut.
"Ali ne pričamo niti o kažnjavanju niti pričamo o naplaćivanju same akcije spašavanja. Pričamo o nekom modelu gdje bi se jednostavno osobe osjećale odgovornije za svoje postupanje", rekao je Granić.
"Penaliziranje nepromišljenosti - dovoljno diplomatski pojam za ovaj trenutak jer još smo daleko od nečeg toga", dodao je.
Za sada mogu samo, po tko zna koji put, pozivati na oprez i na zdrav razum. Na to da na 40 stupnjeva ne idete bez vode i u japankama na planinu, te da luftmadrac ili daska, pogotovo po buri, nisu najsretniji izbor za plovidbu do otoka.
I da, iako se najčešće zgražamo nad potezima stranaca, 85 posto intervencija se odnosi na spašavanje domaćih ljudi.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr