Nema OIB-a, nema mirovine: Pod istragom 2.400 umirovljenika

Gost Dnevnika Nove TV u 19:15h bit će ministar Mirando Mrsić koji će, između ostalog, govoriti i o najnovijem problemu oko mirovina. Aktualna vlast je u Zavodu za mirovinsko nasljedila oko 80 tisuća građana koji su i bez OIB-a primali mirovinu. Nakon sređivanja stanja, u sivoj zoni ostalo je 40-ak tisuća inozemnih korisnika. Kao i 5 i pol tisuća onih u Hrvatskoj od kojih polovina ni nakon poziva Zavoda za mirovinsko, do 1. studenoga nije dostavilo OIB. Zato će njih 2.400 pod povećalo kako bi se otkrile eventualne manipulacije.

Pročitajte i ovo Poruke premijeru Umirovljenici prosvjedovali protiv siromaštva: "Nećemo prestati dok mirovine ne budu 60 posto plaće" Silvano Hrelja On je uvjeren da je projekt uspio: "Više od 100.000 građana rasle su mirovine, najviše ženama''

"Jesu li ti korisnici uopće u Hrvatskoj, jesu li uopće među živima, podiže li netko umjesto njih mirovinu i time nezakonito dobiva sredstva", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i dodaje: "Je li tu ima prevara, jesu li oni uopće u Hrvatskoj, gdje te mirovine idu, tako da želimo da se te stvari srede. Napominjem da to nisu mala sredstva, to je preko 127 milijuna kuna i želimo da se ta sredstva isplaćuju onima koji na to imaju pravo", jasan je Mrsić.

>> Obustavlja se isplata 50.000 mirovina, u istragu se uključuju policija i DORH Na besplatnom telefonu 0800 4595 ili na 385 1 4595 011 za osobe u inozemstvu može se provjeriti status OIB-a kod HZMO-a. U Hrvatskoj stranci umirovljenika pozdravljaju provjeru mogućih nezakonitosti, no Silvano Hrelja vjeruje da se sve moglo riješiti puno elegantnije po umirovljenike. "Njima je po službenoj dužnosti, uz potvrdu o životu, Porezna uprava mogla dodijeliti OIB", rekao je Hrelja koji je siguran da su zbog najavljene provjere mnogi bespotrebno pod stresom, umjesto da ih se, kao u vezi obeštećenja, moglo obavijestiti nekoliko puta prije stopiranja isplate. Jer neki žive izolirano, neki se možda inate administraciji.

"Moglo se to i drukčije riješiti. Recimo, u nekim mirovinskim sustavima, poput talijanskog, na osnovu potvrde u životu odrede ako treba nešto u sustavu urediti. Na kraju krajeva, ne radi se o nekim nepoznatim ljudima. Svi oni imaju osobni broj u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Barem neki podatak", izjavio je Hrelja. Glasnogovornik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Filip Dujmović smiruje situaciju i poručuje da ne treba paničariti. 'Ovo ne znači da dio umirovljenika gubi pravo na mirovinu već samo privremenu obustavu isplate mirovine koja će trajati dok ne dostave OIB. Kaže da oni koji su putem Porezne već dobili svoj OIB, da ga mogu dostaviti u Zavod poštom, telefonski, faxom ili mailom. Oni koji OIB nemaju, kaže, neka ga zatraže od Porezne. Ukoliko umirovljenicima mogu pomoći članovi obitelji, imaju li već OIB mogu provjeriti na internetskim stranicama Zavoda. Bez OIB-a nema isplate, poručuje ministar, jer ista se procedura, podsjeća, morala zadovoljiti primjerice u Sloveniji i Njemačkoj gdje su mnogi hrvatski radnici zaradili penzije. U nju bismo, pak, u doglednoj budućnosti trebali odlaziti umjesto sa 65 sa 67 godina, prođe li novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Načelna potpora socijalnih partnera je tu, ali ne i za 60 godina života kao uvjet mirovine nakon 41 godine staža. "S obzirom da je i sam ministar pred par mjeseci javnost uvjeravao da će jedini uvjet za stjecanje prava na punu mirovinu biti ostvareni radni staž, tražimo da se iz prijedloga Zakona izbaci ovaj prijedlog o godinama života", poručuje šef HURS-a Ozren Matijašević, dok Mladen Novosel ispred SSSH ponavlja kako podizanje granice umirovljenja na 67 godina nema smisla i neće donijeti uštede.
"Sada uređivati dobnu granicu s primjenom 2038. godine u potpunosti je nepotrebno. Postavlja se pitanje koliko će kroz 20 ili 30 godina tehnologija napredovati da bi mi mogli primjenjivati razinu odlaska u mirovinu koja se, recimo, sada već uvodi u nekim europskim zemljama", ističe Novosel.

No Mrsić je već nedavno upozorio da Hrvatska stari i da će joj ubrzo nedostajati radnika. "Prema nekim našim izračunima 2030. će biti otvoreno 370 tisuća radnih mjesta, a da za njih nećemo imati radne snage", tvrdi Mrsić.

Dok on odbacuje kritike da promjene mirovinskog sustava, ali i Zakona o radu kriju pogodovanje kapitalu, sindikati su skloniji rješenju 'bolje vrabac u ruci, nego golub na grani'. (Mediaservis)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook