Haški je sud 15. travnja 2011. nepravomoćno osudio generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora, generala Mladena Markača na 18 godina, a generala Ivana Čermaka oslobodio svake odgovornosti za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje. Nakon izricanja prvostupanjske presude Dnevnik Nove TV ekskluzivno je objavio istraživanja o tome što Hrvati misle o presudi te kakvo je raspoloženje među građanima.
Nepravedna presuda za 93% građana
Dan nakon prvostupanjske presude generalima čak 90 posto građana se izjasnilo da se osjeća ogorčeno, njih 7 posto je bilo ravnodušno, a 2 posto građana je bilo jako zadovoljno nepravomoćnom presudom. Činjenicu da je Gotovina osuđen na 24 godine, a Markač 18 godina zatvora 93 posto građana je smatralo nepravednim, a samo 4 posto građana ovakvu presudu, koja spominje i zločinački pothvat, smatralo je pravednom.
49 posto građana presudom je bilo iznenađeno, njih 27 posto je očekivalo ovakvu presudu, a 21 posto građana donekle je bilo izenađeno presudom u Haagu.
Kosoričina Vlada se smatrala najodgovornijom za prvostupanjsku presudu
Nakon nepravomoćne presude 32 posto građana smatralo je najjodgovornijom Vladu Jadranke Kosor, Sanaderovu Vladu odgovornom je smatralo 13 posto. Vladu Ivice Račana 10 posto, da je odgovorna politika mislilo je 11 posto građana. Bivšeg predsjednika Mesića odgovornim smatralo je 9 posto građana, a tužiteljstvo ili Carlu del Ponte koja je napisala optužnicu odgovornim je smatralo 8 posto. A toliki postotak smata odgvornim i međunarodnu zajednicu.
Prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i njegovu vlast jer nije procesuirala zločine odgovornim je smatralo 7 posto, a suci su odgovorni za 5 posto građana. Odvjetnike je smatralo odgovornim 2 posto, a predsjednika Ivu Josipovića 1 posto građana. 32 posto građana odgovornim je smatralo neke druge ili ne zna.
Vladina loša igra s Haagom - loše presude
Do ovakvih presuda 2011. godine za 55 posto građana došlo je zbog loših poteza vlasti u sruadnji s Haagom. Za 45 posto građana do ovoga je došlo zbog pritisaka pojedinih stranih država na sud.
Svaki četvrti ispitanik ili njih 26 posto smatralo je da su ovakve nepravomoćne presude došle zbog neprocesuiranja počinitelja pojedinačnih zločina na vrijeme ili 90-ih. 10 posto građana u lošoj je presudi vidjelo odvjetnike. A stvarnu krivicu generala vidjelo je samo 5 posto građana
Politika nećinjenja - loše presude
87 posto građana smatralo je da hrvatske institucije nisu učinile što je bilo u njihovoj moći da presuda bude povoljnija po generale, ali i Hrvatsku. Njih 8 posto pak smatralo je suprotno, da je Vlada učinila sve što je mogla. 5 posto građana se tada izjasnilo da ne zna.
Domovinski rat - lošija slika o njemu
Nakon ovakvih nepravomoćnih presuda 68 posto građana je smatralo kako će slika o Domovinskom ratu biti nepravedno lošija. Da će slika biti realnija smatralo je 7 posto građana, a 13 posto ispitanika je smatralo da ove presude neće imati nikakav utjecaj na ocjenu Domovinskog rata.
Presude u travnju 2011. ohladile su građane od Europske unije
Nakon ovih nepravomoćnih presuda građani su emotivno reagirali pa je u samo sedam dana dramatično pala potpora ulasku u EU. Naime, sedam dana prije izricanja nepravomoćne presude za ulazak u EU bilo je 60 posto građana, a dan nakon izricanja presude za referendum bi glasovalo svega 35 posto građana.
Raspoloženje među građanima nakon prve presude
Dva dana nakon izricanja nepravomoćne presude Dnevnik Nove TV objavio je još jedno tada ekskluzivno istraživanje o tome koja su bila razmišljanja građana o nekim tezama iz presude, ali i zločinima tijekom Domovinskog rata.
Tada je 63 posto građana smatralo kako iza svega stoji namjera Haškog suda da se izjednači žrtva i agresor. Njih 33 posto nije se slagalo s tim da je presuda dovela do izjednačavanja žrtve i agresora, a 3 posto građana nije mislilo tako.
Građani priznali da je zločina bilo, ali ne i zločinačkog poduhvata
83 posto građana se nakon izricanja prvostupanjske presude izjasnilo da ne misli da je bilo zločinačkog poduhvata, a samo 8 posto građana je mislilo da je postojao takav plan. 9 posto građana se tada izjasnilo da ne zna.
Da je bilo pojedinačnih zločina s hrvatske strane tijekom Domovinskog rata mislilo je 47 posto građana, a njih 34 nije smatralo da su pripadnici HV-a počinili pojedinačne zločine. 19 posto građana se izjasnilo da ne zna.
Presuda Gotovini i Markaču - presuda Tuđmanu i Šušku
Brijunski sastanak temelj je optužnice, a tada se pokazalo i presude. Na čelu udruženog zločinačkog poduhvata, prema presudi, nalazio se pokojni predsjednik Franjo Tuđman te tadašnji ministar obrane Gojko Šušak. Nepravomočnom presudom 51 posto građana smatra da je na neki način presudom uključena osuda i Tuđmana i Šuška. 38 posto građana ne misli tako, a njih 11 posto ne zna.
Građani 2011. vjerovali da će Žalba će žalba umanjiti kazne!
Odvjetnici generala Gotovine i Markača najavili su tada žalbe, a Vlada se željela uključiti u cijeli proces. 78 posto građana se nakon izricanja presude izjasnilo da će u žalbenom postupku žalbeno vijeće ublažiti kaznu u korist generala, 8 posto je smatralo kako ce se potvrditi prvostupanjska presuda. 2 posto građana je pak mislilo da će žalbeno vijeće postrožiti kazne, dok ih se 12 posto izjasnilo da ne zna što će se dogoditi.
Da Vladin angažman u žalbenom postupku može puno pomoći kako bi sve bilo povoljnije po generale tada je smatralo 48 posto građana. 28 posto građana se izjasnilo da uloga Vlade može malo pomoći, a 18 posto je mislilo da Vlada ne može ništa pomoći generalima. 6 posto građana se po tom pitanju izjasnilo da ne zna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
