Spornom uredbom, koju je u lipnju donijela tehnička vlada bivšeg premijera Vojislava Koštunice, pokrenut je postupak nacionalizacije imovine bivših jugoslavenskih republika na tlu Srbije, čime je praktično prekinut proces povratka imovine poduzećima iz Hrvatske.
Kako je priopćio MVPEI, u ministarstvo je pozvan otpravnik poslova srbijanskog veleposlanstva u Zagrebu kako bi mu se izrazio prosvjed i uručila prosvjedna nota.
Uz izražavanje prosvjeda tom su prilikom prenijeta i stajališta hrvatske strane u vezi pravnih učinaka spomenute Uredbe, priopćeno je.
Naglašeno je kako Hrvatska ocjenjuje neprihvatljivim da se nakon potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pitanjima sukcesije donose propisi kojima se priječi primjena predmetnog Ugovora, posebice njegovog Aneksa G.
U tom smislu, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pozvalo je da se u očekivanju rješenja preostalih imovinsko-pravnih pitanja između država sljednica bivše SFRJ, i to upravo na temelju načela sadržanih u Ugovoru o pitanjima sukcesije, Republika Srbija suzdrži od radnji koje bi otežale konačno rješavanje navedenog pitanja.
Pritom je od Republike Srbije zatraženo da obustavi primjenu predmetne Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zaštiti imovine dijelova poduzeća čije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ, priopćeno je iz MVPEI-a.
Vlada u Beogradu donijela je 19. lipnja spornu uredbu i tako počela postupak nacionalizacije imovine bivših jugoslavenskih republika na njezinu tlu. Time je praktično prekinut proces povratka imovine poduzećima iz Hrvatske, Slovenije i BiH.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je također uputilo službeni prosvjed zbog sporne uredbe.
Novu srbijansku uredbu o imovini bivših jugoslavenskih republika donijela je tehnička vlada premijera Koštunice, te bi zbog dugotrajnog postupka sukcesije između zemalja članica bivše SFRJ, tvrtke iz Hrvatske, Slovenije i BiH mogle godinama čekati na povrat svoje imovine.
Zbog sporog procesa povratka ni dosad hrvatske tvrtke, osim nekoliko izuzetaka, nisu imale nekog uspjeha u postupku povratka svoje imovine u Srbiji.
O spornoj uredbi u Bruxellesu su ovog tjedna razgovarali i slovenski i srbijanski ministar vanjskih poslova, Dimitrij Rupel i Vuk Jeremić, a srbijanski šef diplomacije je tom prigodom najavio da će odluka biti suspendirana dok se ne postigne dogovor među vladama.
Beograd: uredba o imovini bivših republika protuustavna- stručnjak
Odluka o izmjeni uredbe kojom se štiti imovina poduzeća iz bivših republika SFRJ, jedna od posljednjih koju je donijela Vlada Vojislava Koštunice, protuustavna je i protuzakonita, izjavio je za beogradski "Danas" od četvrtka odvjetnik i zastupnik Demokratske stranke u srbijanskom parlamentu Boško Ristić.
Ristić, stručnjak za pitanja sukcesije, izjavio je da je pred Ustavnim sudom Srbije pokrenuto desetak inicijativa za ocjenu ustavnosti te odluke, kojom je radnicima u poslovnim jedinicama što su ostale u Srbiji omogućeno formiranje novih poduzeća ili pripajanje nekom drugom poduzeću kako bi nastavili raditi te da u svoju korist upišu vlasnička prava nad imovinom. To, kako konstatira list, otvara put za njihovu prodaju i unosi novi zaplet u višegodišnju borbu slovenskih, hrvatskih i bosansko-hercegovačkih tvrtki da vrate svoju imovinu.
"Vrijednost srbijanske imovine u Hrvatskoj procjenjuje se na 1,8 milijardi eura, a vrijednost hrvatske imovine u Srbiji na milijardu eura. Ovakvim potezom srbijanski dužnosnici dali su signal Hrvatskoj da, pozivajući se na reciprocitet, zadrži srpsku imovinu koja vrijedi gotovo dvostruko više. Osim toga, izmjenama uredbe Slovencima uzimamo imovinu, a očekujemo od njih da glasuju u našu korist za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU. Zato očekujem da će Vlada preispitati odluku, jer su štetne posljedice veće od onoga što je netko htio postići. Mislim da je netko tko je nametnuo izmjenu uredbe imao nečasne namjere. Vjerojatno je netko htio jeftino kupiti tu imovinu, a da dio sredstava od privatizacije prebaci na zajednički račun i namiri hrvatska, slovenska i bosanska poduzeća", ocjenjuje odvjetnik Ristić.
Analiza pokazuje, dodaje Ristić, da je izmjena uredbe u suprotnosti sa Sporazumom o sukcesiji i pravilima koja definiraju uknjižbu prava vlasništva u javnim knjigama.
"Vlasnički odnosi ne mogu se definirati uredbom i čini mi se da ministri nisu do kraja upoznati s pravnim posljedicama tog poteza. Ta izmjena znači da je Vlada naredila sudovima da uknjiže pravo vlasništva mimo potrebnih isprava", kaže Ristić, dodajući da se u medijima kao "protuargument" navodi da je imovina srbijanskih poduzeća u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH uglavnom već prodana, ali da je to pogrešno, jer druge republike nisu tu imovinu prodale donošenjem uredbi sličnih ovoj Vlade Srbije, već uopće nisu donosile nikakve uredbe nakon usvajanja Zakona o sukcesiji.
Zakon o sukcesiji u Srbiji nitko nije osporio niti je proglašen neustavnim pa isto treba tražiti od drugih zemalja, kaže Ristić.
List navodi da je potez Koštuničine Vlade izazvao negativne reakcije i prosvjede iz Slovenije, Hrvatske i BiH, te dodaje da se "u krugovima upućenima u taj problem" ocjenjuje da bi se izmjena uredbe mogla shvatiti kao "odgovor Srbije Hrvatskoj i Sloveniji na njihovo priznavanje neovisnosti Kosova".
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
masovna mobilizacija?Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
