Hrvatska nastavlja dvogodišnju borbu protiv COVID-a. Iz četvrtog ulazimo u peti val. Stručnjaci su negodovali protiv popuštanja mjera, a građani još manje slušali preporuke. Stoga nas čekaju pune bolnice, ali manje vjerojatno rigoroznije mjere. Još veći problem je slaba procijepljenost i tu smo očekivano na europskom dnu.
Pročitajte i ovo
A kada smo kod zdravlja, i ove godine ne treba se nadati reformi sustava koji je svaki dan dužan dodatnih 10 milijuna kuna.
Ovo je godina obnove, slušamo od vladajućih, a zapravo hrvatska tragedija. Na obnovi će neki proći ili pasti. Slušaju to i Zagrepčani koji uskoro obilježavaju dvogodišnjicu razornog potresa. U dvije godine u metropoli nije službeno od države krenula niti jedna obnova. Slično je u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tamo nakon godinu dana nije zakopana prva lopata.
Do tada su privatni donatori na Banovini izgradili desetke kuća za privremeni i trajni smještaj.
Hrvatskoj do lipnja prijeti mogućnost gubitka doslovno poklonjenog novca iz Bruxellesa. Na stolu je 5,130 milijardi kuna, a od toga su potrošene mrvice ili manje od 1 posto.
Pred nama je godina priprema za uvođenje eura. S 1. siječnja 2023. opraštamo se od kuna. Bankari to tada moraju utrošiti stotine milijuna kuna na primjerice pripremu bankomata. Država će od kolovoza obvezati sve da cijene izražavaju u kunama i eurima. Sljedeće godine Hrvatska bi trebala ući u Schengen.
Granice s Mađarskom i Slovenijom više ne bi bilo. No Slovenci i Mađari žicu na granici s Hrvatskom ne misle skinuti.
Ima tu i nekih nepoznanica. Inflacija se vratila u naše živote. Protekle godine imali smo rekordnu inflaciju u posljednjem desetljeću. Vladajući nas umiruju da će inflacija trajati kratko, no analitičari u to ne vjeruju. Ove godine nije pitanje hoće li poskupjeti struja, već koliko će poskupjeti. Struja je na europskom tržištu poskupjela prošle godine za 100 posto. U travnju ćemo dobiti uvećane račune za struju.
Ali nema veze, i ove godine ćemo ovisiti o turističkoj sezoni.
Prošle godine smo se izvukli i bolje od svih optimista. Naši konkurenti Španjolci ili Talijani bili su davno u crvenom, a na Jadran su dolazile stotine tisuća turista. Ove godine mnogim turistima razlog za dolazak bit će i razina procijepljenosti. Samo podsjetnik - Španjolci i Talijani su u vrhu po procijepljenosti.
A kada zatvorimo 2021., evo kako ona izgleda po osobnoj potrošnji.
Novu godinu dočekali smo novim rekordom. Do 31. 12. ukupno smo potrošili više od 204.872.916.951 kunu, što je više za 9.164.414.687 kuna od rekordne 2019. Da bi rekord mogao pasti, bilo je vidljivo od lipnja do danas jer se trošilo više u odnosu na pretkriznu 2019.
Najveći rast bilježi osobna potrošnja, koja je jedan od razloga rasta BDP-a. U trgovini 2021. potrošili smo više od 107.506.303.900 kuna. Više je to za 8.597.076.117 kuna od pretkrizne 2019. Od travnja osobna potrošnja ruši rekorde iz pretkrizne i do tada najbolje 2019. godine.
Oporavljaju se i turizam i ugostiteljstvo, ali treba znati kako su prošle godine u ovo vrijeme kafići i restorani bili zatvoreni. Do jučer se pojelo i popilo u restoranima i kafićima ukupno 24.966.320.173 kune, a to je ipak manje 2.557.684.743 kune od najbolje turističke sezone. I dok su prva četiri mjeseca ugostiteljstvo i turizam bacili na koljena, od kolovoza imamo bolji rast od najbolje 2019. godine.
I da vam ove milijarde jednostavno prevedemo - prosječan račun fiskalizacije 2019. bio je 88, a ove godine 93 kune. Očekivano, najbolji dan potrošnje je u kolovozu, točnije 13. kolovoza kada se potrošilo
977.177.809,81 kunu.
Hrvatski je problem siva ekonomija, procjene su da 30 posto plaćanja ide na ruke. A zamislite da sve to prođe sustav fiskalizacije, to je dodatnih 60 milijardi kuna.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
