Sve je spremno za zimsko usklađivanje mirovina. Umirovljenicima uskoro stiže povišica od oko pet posto.
"Ma što mi je pet posto, dobijem 20 eurića. Ali bolje išta nego ništa", rekla je Marija.
Ali na ljeto bi moglo biti i više. Mirovine se usklađuju prema plaćama, a poveća li Vlada plaće u javnom sektoru za 13-ak posto kao što obećava to će se preliti i u mirovine, ali uz jednu kvaku. Rast mirovina bit će manji od rasta plaća.
Čak ako ljetno usklađenje mirovina bude rekordno ono neće moći sakriti tužnu matematičku istinu. Uz trenutni model usklađivanja prosječna mirovina neće moći bitno porasti sa trenutnih četrdesetak posto prosječne plaće. Dapače vjerojatnije je da će čak i dodatno padati, donosi reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.
Pročitajte i ovo
Kritična situacija
Ukrajince pogodio ogroman problem koji ih dovodi do očaja, a Rusi su počeli gomilati snage: "Aktivni su u svim smjerovima"
Trebalo je rasti prema 60 posto. To su vladajući obećali još 2016. Cijena tog prekršenog obećanja je visoka.
"Kad se konzervativno izračuna, umirovljenici su manje dobili nekih sedamnaest mirovina u ovih osam godina. Dakle, ne govorimo više o trinaestoj mirovini, nego o trinaestoj i četrnaestoj mirovini", poručio je Miroslav Mađarić, analitičar.
Da je Vlada ispoštovala što je obećala prosječna mirovina bi danas umjesto 544 iznosila 671 euro.
"Mi smo dobili jedno obećanje. Mi njima ne vjerujemo više. Nije to samo jedno obećanje, bilo je više obećanja", istaknula je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika.
No, obećati je lako...
"Jel vi imate love za dodati da bude preko četrdeset posto? Jeste vi izmislili tu lovu? Jer obično oporba ima uvijek rezultate, oni će dignuti... iz čega?", izjavio je Josip.
Pročitajte i ovo
napetosti na Bliskom istoku
Američki vojnici ubijeni u krvavom napadu, Biden poslao znakovitu poruku: "Odgovorne ćemo pozvati na odgovornost u vrijeme i na način koji sami odaberemo"
Stručnjaci kažu: k višim i dugoročno održivim mirovinama vodi samo jedan put.
"Građani Hrvatske odlaze rano u mirovinu. Žene negdje s 62 godine, muškarci nešto više sa 63 godine pa dugo koristimo mirovinska prava. Sve to dovodi do toga da su mirovinski rashodi relativno visoki, negdje oko 11 do 12 posto BDP-a. Slijedom navedenog teško se može očekivati bitno poboljšanje stanja ako nećemo raditi duže", objasnio je Predrag Bejaković, ekonomist.
Recept je jednostavan. Duži radni vijek i koje zrno soli uz predizborna obećanja.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.