"Sadržaj o disketama i sadržaj iz 1994. odlazi u povijest. Naši učenici radit će na razvoju digitalnih kompetenciju i programiranju. Škola za život, a ne škola za ocjene – dio je reformskog paketa koji smo pripremili. Naši učenici će jedino tako biti konkurentni", kazala je Divjak i dodala kako će se obvezna informatika za početak uvesti u peti i šesti razred osnovnih škola.
Pročitajte i ovo
Pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj kazala je da učenike želi potaknuti da postanu kreativni stvaratelji, ali i kako da budu sigurni u e-okruženju.
"Nadam se da će diskete spominjati samo prilikom ispisa na 3D-printerima", kazala je Kralj.
Divjak je kazala kako će škole u rujnu moći iskazati svoje potrebe za informatičkom opremom i dodatnom osposobljavanju nastavnika.
Na pitanje opremljenosti škola, kazala je kako je dio opremanja već odrađena, a predviđena su i dodatna sredstva.
"Cijeli projekt e-škola vrijedan je 300 milijuna kuna, a za veći projekt predviđena su još veća sredstva. Oko sredine desetog mjeseca imat ćemo podatke vezane uz potrebe dodatnog zapošljavanja", kazala je Divjak te dodala da za sve ima podršku premijera.
Kazala je kako statistički gledano djeca u Hrvatskoj u školi provode manje vremena nego djeca u ostalim europskim zemljama.
Kazala je i kako uvođenje informatike ne dovodi u pitanje izborni predmet vjeronauka.
Na pitanje miješa li se u kompetencije Jasminke Buljan Culej, koja je imenovana za voditeljicu Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, ministrica Blaženka Divjak ja kazala:
"Kao što vidite Ekspertna radna skupina ne postoji, ja sam tu - radila sam cijelo ljeto - i radim u okviru svojih obaveza. Učenici i roditelji nemaju vremena čekati. Definitivno moramo pružiti više školama i učenicima", zaključila je.
Podsjetimo, informatika 2018. postaje obvezni predmet u osnovnim školama u Hrvatskoj. Hrvatske škole tako će pokušati sustići osnovnoškolce koji se i prije nego što sjednu u školske klupe suvereno koriste pametnim telefonima i računalima.
