Miljenić: Smanjuje se broj sudova i odvjetništava radi bolje usluge

Osnovni ciljevi prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova, te područjima i sjedištima državnih odvjetništva su poboljšanje usluga građanima i povećanje učinkovitosti, istaknuo je danas ministar pravosuđa Orsat Miljenić obrazlažući prijedloge zakona kojima se smanjuje broj sudova i odvjetništava.

Pročitajte i ovo Kad se promijene okolnosti... Slučaj bez presedana: Trump objavio još jednu važnu pobjedu A troškovi se gomilaju Pravosuđe u blokadi, a još se nije riješilo starih boljki: Neki se procesi desetljećima ne završavaju

Sadašnja slika je, s jedne strane, nezadovoljstvo građana, a s druge strane nezadovoljstvo nas situacijom u pravosuđu i postupcima koji predugo traju, kazao je Miljenić na sjednici Vlade napomenuvši kako je hrvatski prosjek za donošenje prvostupanjske odluke 460 dana, a u EU samo 72 dana.

'Građani plaćaju preko dvije milijarde kuna kamata zbog te razlike u dužini trajanja postupka. Ne plaćaju ih stvarno, ali toliki je iznos prema vrijednosti predmeta spora', kazao je.

Miljenić: 'Situaciju u pravosudnom sustavu hitno treba mijenjati'

Istovremeno, nastavlja Miljenić, Hrvatska je druga po broju sudaca u EU, a ima potpuno neravnomjernu raspoređenst broja predmeta. Sve to dovodi do situacije da građani nemaju dovoljno dobru uslugu, upozorava.

Zakonom se stoga predlaže nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova, tako da se područje Hrvatske dijeli na 15 pravosudnih područja. I dalje će biti 15 županijskih sudova, ali se broj općinskih sudova smanjuje sa 67 na 23, a prekršajnih sudova sa 61 na 21.

Od 1. siječnja iduće godine tako bi s radom prestala 44 općinska suda, a s 1. srpnjem iduće godine 40 prekršajnih sudova, te bi postali stalne službe.

Nova će biti i organizacija mreže trgovačkih sudova, tako da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.

Ministar pravosuđa naglašava uvođenje mobilnosti za suce koji će putovati na područja na kojima ima više predmeta.

'Neće putovati građani, a sva su područja tako skrojena da putovanje ne traje dulje no što traje ono od istoka do zapada Zagreba', navodi Miljenić.

Izdvaja i 'sudbene dane' tijekom kojih će sudac, ako je na nekom području broj predmeta toliki da je za njihovu obradu potrebno 3-4 dana, toliko vremena biti na terenu, a potom se vratiti u matični sud. 'Bitno je da građani dobiju bolju uslugu', ponavlja ministar.

'Reforme su se mogle provesti i prije deset godina, ali očito netko nije htio'

S 1. siječnjem iduće godine svaki županijski sud postat će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, a od 1. travnja 2015. godine svaki županijski sud bit će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim postupcima.

Prosječno trajanje sudskog slučaja u EU je 272 dana, a u Hrvatskoj 450

To znači da će svaki od 15 županijskih sudova moći odlučivati o žalbi na odluke bilo kojeg općinskog suda, a odluka o tome kojem sudu će se dodijeliti određeni predmet u drugostupanjski postupak donosit će se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta, čime se želi postići uravnoteženje sudske prakse.

Prijedlogom zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji prati novu organizaciju mreže sudova, Hrvatska bi umjesto dosadašnjih 33 imala 21 općinsko državno odvjetništvo, te kao i dosad 15 županijskih državnih odvjetništava.

Premijer Zoran Milanović naglasio je da su ti zakoni dio reformskih mjera, uz komentar kako se ta reforma mogla provesti i prije deset godina.

'Ali, očito netko nije htio', kazao je Milanović te pohvalio predložene zakone ustvrdivši kako je riječ o 'zdravom organizmu'. 'Sada ih treba i provesti', zaključio je. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook