To je dokaz i da je Hrvatska odgovorna zemlja kad traži da se kontrolira ekološki aspekt te flora i fauna, odnosno izlov ribe, izjavio je Mesić na Brodarskom insitutu, gdje je u društvu s ministrom obrane Brankom Vukelićem i načelnikom Glavnog stožera OSRH Slavkom Barićem razgovarao s predstavnicima Instituta o gradnji flote za nadzor i zaštitu granice, odnosno ZERP-a.
Pročitajte i ovo
Kako riješiti spor sa Slovenijom?
'Inozemni stručnjaci preporučit će najbolje rješenje našeg problema'
Rupel: 'ZERP je sada problem Hrvatske i Europske komisije'
Mesić smatra da je pitanje ZERP-a preuveličano, ali je ono sada otvoreno i da ga treba riješiti. Kad je riječ o ekologiji i ribarenju smatra da ne bi smjelo biti problema.
No, problem je, smatra Mesić, što Slovenija pitanje granice na moru povezuje s time da se riješi dio granice na kopnu.
Prijedloga je bilo raznih, ali nisu uspjeli i sada ostaje međunarodna sudska instanca koja treba donijeti odluku, kazao je Mesić, dodavši kako Hrvatska unaprijed prihvaća svaku odluku međunarodnog suda pravde u Haagu.
'To smo rekli svim europskim prijateljima, Europskoj komisji i Europskoj uniji. Mi prihvaćamo odluku međunarodnog suda pravde u Haagu i vjerujemo međunarodnoj instituciji', rekao je Mesić.
Očekuje da će Slovenija to isto prihvatiti, a to, kaže Mesić, proizlazi i iz dogovora premijera Ive Sanadera i Janeza Janše. Mesić očekuje da Slovenija prihvati pitanje uređenja granice i onda će, smatra, ZERP postati drugorazredno pitanje.
Brodarski institut već je izradio studiju s idejnim rješenjima za obalne ophodne brodove i višenamjenski brod za potrebe obalne straže i nadzor ZERP-a. Prema toj studiji predviđa se gradnja dva tipa broda - obalnog ophodnog i višenamjenskog ophodnog broda, što bi zadovoljilo civilnu i vojnu komponentu. U Institutu smatraju da bi četiri broda bila dovoljna.
Ministar obrane Branko Vukelić kazao je da je državni vrh utvrdio da će Hrvatska imati mornaricu, zrakoplovstvo te da će se za obalnu stražu i za potrebe ratne mornarice graditi bodovi.
Dodao je da je studija pri kraju i očekuje se konačni dogovor državnog vrha o tome kakvi će i koje veličine biti ti brodovi.
Nakon toga moći će se govoriti o cijeni i rokovima izgradnje brodova, koje će raditi hrvatska brodogradilišta, kazao je.
Glavni direktor Brodarskog instituta Vladimir Koroman rekao je da se studija radi već dvije godine, a da će cijena ovisiti o tome za kakvu će se veličinu odlučiti mornarica.
Mesić smatra da Hrvatska u pregovorima s EU-om može otvoriti nova i zatvoriti većinu otvorenih poglavlja i, kako je rekao, bez obzira na skeptike do 2009. možemo izvršiti sve što je potrebno i ostvariti članstvo u EU.