Međunarodni znanstveni skup posvećen klimatskim promjenama i očuvanju morskih ekosustava Jadranskog mora otvoren je u Crikvenici, gdje su sudionici upozorili da se klimatske promjene događaju velikom brzinom i izvan očekivanja.
Klimatske promjene su globalne, ali pogađaju lokalne zajednice, kojima svjedočimo, od suša do poplava i podizanja razina mora, rekla je u Milvana Arko Pijevac, predstavnica organizatora tog međunarodnog znanstvenog i stručnog skupa.
Naš Jadran se mijenja, s obzirom na podizanje temperatura imamo drugačije i nove vrste u Jadranu i moramo se prilagoditi tome jer ćemo samo dobrim prilagodbama omogućiti na neki način kvalitetan život, dodala je Arko Pijevac.
Skup je posvećen interdisciplinarnoj suradnji u razmatranju ranjivosti morskih ekosustava i mogućih prilagodbi na klimatske promjene, a okupio je stručnjake koji rade na temama klimatskih promjena, posebno posvećenih Jadranskom moru, razmjeni informacija i suradnji.
Cilj su prilagodbe klimatskim promjenama koje se, prema prezentacijama sa skupa, događaju velikom brzinom i izvan očekivanja.
Sudionici su istaknuli da je uloga znanstvenika ukazivati na promjene koje nas očekuju u budućnosti i kako im se prilagoditi, kao i da su za dobru procjenu potrebni dobri podaci i svima dostupna stalna mjerenja kako bi i modeli bili kvalitetni, a procjene što realnije.
Brzina promjena u dubokom Jadranu, na 1200 metara dubine bila je tema izlaganja Ivice Vilibića s Instituta Ruđer Bošković.
Prema podacima iz njegova i rada Elene Terzić, u većem dijelu svjetskih oceana promjene temperature i saliniteta događaju se u površinskom sloju, do nekoliko stotina metara, jer promjene u atmosferi, poglavito porast temperature, mijenjaju najprije površinu oceana s kojom atmosfera ima direktan doticaj.
Istovremeno, svojstva dubljih slojeva se sporije mijenjaju zbog tromosti oceana, odnosno mijenjat će se na vremenskim skalama od više desetljeća do više stoljeća.
No, to nije slučaj i u Jadranu gdje su najviši trendovi temperature i saliniteta u stupcu mora Južnog Jadrana bilježeni upravo u najdubljim slojevima u posljednjih petnaestak godina.
Jadran je po tom pitanju specifičan i u odnosu i na ostatak Sredozemlja, ponajprije zbog svoje termohaline cirkulacije kojom se u duboke slojeve Jadrana donosi voda iz plitkog Sjevernog Jadrana tijekom kasne zime.
Zagrijavanje dubokog Jadrana u posljednjem desetljeću je bilježeno s vrijednostima do 0.8°C, dok porast saliniteta iznosi oko 0.2, što je nekoliko puta više nego u susjednom Jonskom moru.
Razlog tome su promjene u Sjevernom Jadranu gdje se bilježe sušne i vrlo tople zime te smanjeni riječni dotoci, uzrokujući snažne promjene svojstava sjevernojadranske vode visoke gustoće, koja donosi vode bogate kisikom na dno Jadrana.
Autori ističu da je pitanje kako će te promjene utjecati na bentičke organizme u Jadranu, ali da se zna da će se te promjene reflektirati na strujanje u Jadranu, kao i na promjene razine mora zbog bilježenih smanjenja gustoće mora.
Skup, na kojem sudjeluje oko 150 stručnjaka, organiziraju Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, udruga Morski obrazovni centar Pula, Aquarium Pula i Institut Ruđer Bošković, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Zorana Milanovića.
Pokrovitelji su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Primorsko-goranska županija.
