U trenutku izrade proračuna za ovu godinu Ministarstvo financija bilo je prilično "konzervativno" u pogledu očekivanja prihoda od poreza na dobit. Planiran je iznos od 1,58 milijardi eura, 5,3 posto više nego lani.
No poslovni rezultati kompanija upućuju na snažan rast dobiti, a redovnom porezu treba dodati i jednokratni porez na ekstradobit. Koliko bi država na kraju mogla prikupiti od poreza na dobit, analitičari nerado procjenjuju, ali preliminarne analize upućuju na to da je prošla godina nadmašila očekivanja i u pogledu ekonomskog rasta i u smislu izglednih prihoda od oporezivanja dobiti.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Prilično je izgledno, čini se, da će konačna brojka svakako nadmašiti dvije milijarde eura i biti četvrtinu, a moguće i trećinu veća od one u proračunu.
Kada je riječ o prihodima od ekstraprofita, Vlada je najprije iznijela procjenu da bi u proračun mogao donijeti oko 2 milijarde kuna, a potom je smanjila očekivanja na 1,5 milijardi kuna ili oko 200 milijuna eura.
Pročitajte i ovo
No u financijskim krugovima sada se procjenjuje da će se premašiti i prvotni iznos, odnosno da bi se od ekstradobiti moglo prikupiti najmanje 300 milijuna eura. Iako se računalo da će on uglavnom zahvatiti Inu, vodeće banke i još nekolicinu uspješnih kompanija, kada su poslovni rezultati konsolidirani na razini grupacija "ispostavilo se da će obveznika tog poreza biti više nego što se računalo", navodi financijski savjetnik upoznat s ovom tematikom.
Pročitajte i ovo
Znatno veći prihodi od poreza na dobit, očito je, državi će olakšati najavljeni projekt podrške HEP-u, najprije kroz dioničarski zajam od 400 milijuna eura, a potom još 500 milijuna eura za dokapitalizaciju, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
