Roditelji i tinejdžeri ne mogu se složiti oko ničega: "Štogod napravim, mama se naljuti"

Neodređene zamjenice nastaju tako što se upitnima (tko, što) doda riječ ili prefiks koji njihovo upitno značenje pretvara u neodređeno. Tako njihovim spajanjem dobivamo zamjenice netko, nešto, nitko, ništa, itko, išta, svatko, svašta, tkogod, štogod, gdjetko, koješta itd.

tri vijesti o kojima se priča užas u SAD-u Djevojka (15) oteta dok je šetala psa: Otac locirao njezin mobitel i spasio je, poznato što se dogodilo UŽAS U GLINI Tijela dvojice muškaraca pronađena u obiteljskoj kući! Otkriven je uzrok tragedije Otkrio želju Ovo je postala najpoznatija kuća u Hrvatskoj: Luka Modrić je želi kupiti

Od čestih jezičnih pogrešaka u vezi s neodređenim zamjenicama mogu se izdvojiti nešta, neko, niko, svako, no takvi oblici ne pripadaju standardnom hrvatskom jeziku. Vjerujem da većina ipak zna da je pravilno nešto, netko, nitko i svatko. No nisu samo to pogreške koje se javljaju u upotrebi ove vrste zamjenica, ima i nekih suptilnijih, koje će primijetiti manje hrvatskih govornika.

Pročitajte i ovo Pravopis pod borom Napisao Božićno pismo pa se šokirao: Zbog ovoga je dobio manju Božičnicu

Za nikoga ili ni za koga?

Prva se tiče neodređenih zamjenica koje počinju s negacijom ni- kada se nađu u skupini s prijedlogom. Biste li ovako izgovorili sljedeće rečenice ili biste nešto u njima izmijenili?

Zašto se ne družiš s nikim? Nije ostalo ulaznica za nijednu predstavu. Nemamo nesuglasica oko ničega. Ne bismo ga mijenjali za ništa na svijetu.

U takvim skupinama zamjenica se rastavlja, odnosno u nju se umeće prijedlog. Pravilno napisane, te rečenice glase ovako:

• Zašto se ne družiš ni s kim?
• Nije ostalo ulaznica ni za jednu predstavu.
• Nemamo nesuglasica ni oko čega.
• Ne bismo ga mijenjali ni za što na svijetu.

Lektorski dnevnik (Foto: DNEVNIK.hr)

Uz prijedlog bez vrijedi nešto drukčije pravilo. On se ne umeće u zamjenicu i uz njega ne dolazi ni-, već i-. Nećemo reći da smo došli bez ničega i uspjeli bez ničije pomoći, nego bez ičega i bez ičije pomoći.

Neki su valjda načuli da se nešto mora razdvojiti pa kažu: Ni prema nikome ne osjećamo se dužni. E, tu se pak s negacijama pretjeralo, tri su ipak malo previše. Pravilno je: Ni prema kome ne osjećamo se dužni. Nismo bili nekorektni ni prema kome.

Tkogod ili tko god?

U našem jeziku ima dosta riječi u kojima su dopuštena dva ili čak i tri moguća oblika. Katkad je to dobro jer se ne moramo prikloniti rješenju koje nam se ne sviđa, a nekad smo ljuti jer se ti jezikoslovci ne mogu dogovoriti i propisati što je pravilno. A tu je i treća opcija – piše se i jedno i drugo, ali ima različito značenje. Upravo su takvi primjeri koje ćemo navesti u nastavku.

Pročitajte i ovo Nije trik-pitanje Sjećate se one haljine koju su ljudi vidjeli u različitim bojama? Koje je boje haljina na ovoj fotografiji?

U čemu je razlika u rečenicama Tko god dođe, dobrodošao je. i Ne otvarajte vrata ako tkogod dođe.? Tko god obuhvaća sve moguće osobe koje bi mogle doći, dok tkogod znači 'netko, bilo tko'. Mogli bismo ih preformulirati ovako: Svi koji dođu dobrodošli su. Ne otvarajte vrata ako netko dođe.

Što god napravim, mama se naljuti, tako bi mogla glasiti izjava mnogih tinejdžera. Majka bi pak na to mogla odgovoriti: Naljutim se ako mi dijete učini štogod loše. Tinejdžer smatra da je njegovoj majci loše apsolutno sve što on učini, a ona tvrdi da se ljuti samo onda kad učini ono što je loše.

Osim po značenju ti se izrazi razlikuju i u naglasku. Ako je u pitanju jedna riječ, bit će i jedan naglasak (tkògod, štògod), a ako su dvije, onda svaka ima svoj naglasak (tkȍ gȍd, štȍ gȍd). O kojem je obliku riječ, u govoru ćemo prepoznati upravo po tom isticanju riječi. Također, u ovakvim slučajevima neka treća riječ (zanaglasnica) može se ubacivati samo između sastavnica koje se pišu odvojeno: Tko je god pročitao ovaj tekst, vjerojatno je nešto i naučio.