Galerija
Zima je najmračnije i najhladnije doba godine, međutim u uvjetima klimatskih promjena ni zime više nisu što su nekoć bile. U ovome stoljeću češće su blage nego hladne. Posljednju prosječno hladnu u Hrvatskoj smo imali 2016./2017., tako da današnji prvašići i ne znaju za pravu zimu.
Ipak, bilo je i nekoliko dobrih u 21. stoljeću. Primjerice, 2013. kad je pao rekordni snijeg u Zagrebu, zatim 2012. kad je Dalmaciju zatrpao snijeg. Zatim, tu je i 2003. kad je izmjerena apsolutno najniža temperatura zraka u Hrvatskoj, -34,6 Celzijevih stupnjeva u Gračacu. I to je to za ovo stoljeće.
Dalje u prošlosti imamo '85., kad je u Rijeci palo 28 centimetara snijega. Još dalje se ističe 1963. s 13 centimetara snijega u Malom Lošinju i čak 66 u Karlovcu.
Pitajte bake i djedove za veljaču ’56., kad je u Zagrebu bilo -27, a u Gospiću -33,5. I za kraj, prije gotovo 100 godina, 1929., zima koja je poznata po hladnoći i u Hrvatskoj, i u europskoj povijesti. Odlične fotografije te zime mogu se naći u muzeju grada Senja.
No ove ćemo sezone biti daleko od takvih scenarija. Prema svim pokazateljima i prognostičkim materijalima, pred nama je još jedna blaga zima.
Što sve utječe na vrijeme u Europi?
Na vrijeme u Europi utječu mnogi faktori. Ponajprije zbivanja nad Atlantikom - kolika je temperatura površine oceana i kakva je raspodjela tlaka zraka. Zatim imamo snježni pokrivač u Sibiru. Više snijega tamo najesen uzrokuje više hladnih prodora kasnije tijekom zime.
Na kraju, tu je i poznati El Niño, fenomen iz Pacifika koji je upravo sad tamo, i koji, iako je daleko, prouzrokuje malo toplije zime u južnoj Europi. Kad se sve to uzme u obzir, ove će godine biti upravo tako – toplije vrijeme dominirat će jugom kontinenta, dok će hladnije od prosjeka biti na sjeveru.
Kako će prevladavati zapadna, vlažna strujanja s Atlantika, tako će u južnoj i zapadnoj Europi biti više oborina, pa je primjerice pred višim Alpama dobra skijaška sezona, dok će na Dinaridima, koji su niži i topliji, sezona biti slabija.
Pred Hrvatskom je još jedna blaga zima. Slično kao i lani, hladni prodori izgledniji su na kraju. Uz to, bit će bogatije oborinom, osobito na Jadranu.
San o bijelom Božiću
Prosinac zasad prolazi toplo i tako ostaje do kraja mjeseca. San o bijelom Božiću otopio se prije nekoliko dana. Za nizinske kopnene krajeve to je 16. godina zaredom bez snježnog pokrivača na Božić.
Što se tiče dočeka Nove godine – bit će hladnije nego za Božić, moguće i za pet do osam stupnjeva, no još uvijek je to u pozitivi.
Siječanj, koji je u više od 60 posto godina najhladniji mjesec, ove će zime biti znatno topliji od prosjeka, a i kišovitiji. Ipak, zbog čestih prolazaka ciklona, vjerojatno će na kopnu biti manje dugotrajnih magli koje se inače javljaju desetak dana mjesečno. Nadalje, signal topline upućuje na veću vjerojatnost za jugo na obali, a manju za buru.
I veljača će biti toplija od prosjeka, ali ne toliko kao siječanj. Ponovno je izgledna poznata prevrtljivost odnosno izmjena toplih i hladnih razdoblja. U veljači je ove zime i najveća mogućnost za buru, snijeg i hladne epizode, kojih će vjerojatno biti samo jedna do dvije ozbiljnije.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Ako ne ugrize...
Klimatološki gledano, prvi hladni prodor obično je između 5. i 10., a drugi između 10. i 15. veljače. U svakom slučaju, imat ćemo blagu zimu, vjerojatno i topliju nego lani.
Bit će, naravno, i hladnih razdoblja, ali manje nego onih toplijih, pa ćemo trošiti manje energenata. Veća vjerojatnost za snijeg i hladnije epizode prema kraju zime, baš kako kaže izreka: Ako zima ne ugrize, onda ošine repom.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Ogromna štetaUŽIVO Nakon katastrofe u Omišu traje borba za život ozlijeđenih: "Nije bilo grmljavine i žica, možemo sumnjati da je požar bio podmetnut"
-
Bravo!Dinamo povukao veliku gestu zbog požara u Dalmaciji
-
SEZONSKA RADNICATijekom požara nestala Dragana: Njezin suprug krenuo u Hrvatsku, obitelj dala DNK uzorke
