Kurikularnu reformu ministru obrazovanja Predragu Šustaru i prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku, u Banskim je dvorima predstavio voditelj reforme, Boris Jokić.
Pročitajte i ovo
Mnogo toga je u planu Kurikularne reforme i neće se sve dogoditi preko noći.
Za početak, u 60 škola eksperimentalno ove jeseni trebalo bi početi smanjenje opsega gradiva (30 posto) u svim razredima. Za prvaše i drugaše ukidaju se zaključne ocjene, a školska godina trajat će nešto duže zbog terenske nastave i aktivnosti u prirodi.
Ako pogledamo kroz školske predmete, u Hrvatskom jeziku uvodi se fleksibilna lektira (šest do osam naslova na godinu), o kojoj će odlučivati nastavnici, a pisana slova učit će se tek u drugom razredu. U lektiru, isto tako, ulaze i stihovi Branimira Štulića.
Matematika uvodi elemente statistike već u prvom razredu, a oni koji vole fiziku, uživat će zbog više eksperimenata.
U biologiji neće trebati učiti velik broj izraza i pojmova, tjelesni odgoj pratit će korak s vremenom, pa će i djeca, naprimjer, a ne samo mame, vježbati pilates.
U povijesti - polazište će biti suvremene teme, a dosta opširnije učit će se o Domovinskom ratu.
Bitno se mijenja i način ocjenjivanja i vrjednovanja
Cjelovita kurikularna reforma uključuje i bitnu promjenu načina ocjenjivanja i vrjednovanja pa tako, primjerice, predviđa da u prva dva razreda osnovne škole nema zaključnoga brojčanog ocjenjivanja, a umjesto toga donosi se kvalitativna procjena i potrebna podrška, objašnjava voditelj Ekspertne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić.
Jokić je predstavio Cjelovitu kurukularnu reformu i sve što je do sada učinjena na toj reformi o kojoj je upravo počela stručna rasprava. U ponedjeljak su objavljena i 32 kurikularna dokumenta pa je tako, istaknuo je Jokić, s prethodno objavljenima, 'cjelokupno hrvatsko obrazovanje prvi put ustrojeno na dokumentnoj razini'.
Ne povećava se administravno opterećenje učitelja i nastavnika zbog novoga načina ocjenjivanja
Jokić je istaknuo kako je bitno da novi način ocjenjivanja i vrjednovanja ne povećava administrativna opterećenja učitelja i nastavnika, a cilj je da informacija bude konkretna, specifična i pravodobna. U prva dva razreda osnovne škole neće biti zaključnoga brojčanog ocjenjivanja, ali to ne znači, objasnio je Jokiić, da se neće moći provesti određena provjera znanja koja će rezultirati ocjenom.
Umjesto toga, donosit će se kvalitativna procjena: 'potrebna podrška'; 'u skladu s očekivanjima'; 'iznimno' ostvarenje ishoda. Uz popratnu informaciju za svaki predmet bit će dano objašnjenje ima li pojedino dijete u određenom predmetu poteškoća ili je jako dobro.
Zaključne brojčane ocjene uvele bi se u trećem, četvrtom i petom razredu osnovne škole, a uz njih i kvalitativni osvrt na ostvarene ishode u svakom pojedinom predmetu. Od šestoga razreda pa do kraja srednje škole, rekao je Jokić, dat će se zaključne brojčane ocjene uz procjenu na sljedećim elementima: komunikacija i suradnja, samoinicijativnost i samostalnost te odgovornost na tri razine - potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno.
Jokić smatra da se time daje bolja informacija roditeljima i učenicima o tomu gdje su rezultati učenika dobri ili izvrsni i gdje ima treba pomoći, a svo vrjednovanje i ocjenjivanje, istaknuo je, "trebalo bi biti 'za' učenje, a ne samo ono 'na' učenje".
Lektira - napravljen je popis knjiga za cjelovito čitanje
Kad je pak riječ o lektiri, Jokić je napomenuo da je napravljen popis knjiga za cjelovito čitanje kako bi se djecu i učenike ponukalo da čitaju, jer naši učenici slabo čitaju, a tako je , dodao je, i s društvom u cjelini. Rekao da je taj popis zato dosta širok, uključuje moderne hrvatske i svjetske pisce i pjesnike, da bi se učenike ponukalo da čitaju.
Propisan je broj djela koja će se čitati, a to je, dodao je, šest do osam knjiga po godini učenja, a zato da se dublje uđe u samo djelo, popis odabiru i za njega odgovaraju nastavnici, koji će ga odabrati u suradnji s učenicima.
Predlaže se da se pisana slova uče u drugom razredu osnovne škole, a ne više u drugome polugodištu prvog razreda, a kao novosti Jokić je spomenuo i usmjerenost svakoga predmeta prema funkcionalnom i primjenjivom, te na usklađenost s dobi učenika. Istaknuo je kako je u svakom kurikulumu smanjen obujam sadržaja i pojmova između 20 do 30 posto, čime se, smatra, "hrvatska škola odmiče od one 'biflanske' škole u kojoj se samo upamćuje i reproducira". (Hina/B.V.)
