Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) na današnjoj su konferenciji za novinare predstavili izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine - godinu dana nakon pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te su ocijenili kako je interes javnosti za procesuiranje počinitelja ratnih zločina sve manji, a sve je manji i interes svjedoka tih događaja za svjedočenjem na sudu.


Vesna Teršelič iz Documente rekla je da takvim "zavjetom šutnje" ostaje ljaga na jednoj cijeloj postrojbi, pri čemu je iznijela primjere suđenja za ratni zločin u Gruborima i ATJ Lučko.

Na kraju suđenja, sudac je nedvojbeno utvrdio da su zločin počinili neki pripadnici ATJ Lučko, ali nema dokaza protiv onih koji su optuženi u tom procesu, rekla je na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava.

Istaknula je potrebu upućivanja jasne poruke svjedocima tih događaja da svjedoče na sudu i ocijenila kako zabrinjava i dalje velik broj neprocesuiranih ranih zločina pripadnika srpskih i hrvatskih postrojba. Negativnim je ocijenila i ozračje koje je nastalo zbog međusobnih tužbi za genocid između Hrvatske i Srbije na Međunarodnome sudu pravde u Haagu te je istaknula da su troškovi tog suđenja oko 28 milijuna kuna.

Mladen Stojanović iz osječkoga Centra za nenasilje, mir i ljudska prava smatra da je ključ rješenja procesuiranja ratnih zločina 90-ih suradnja pravosudnih tijela država u regiji.

Documenta: Još nema pravomoćne presude za Oluju

Osnutak zajedničkih pravnih timova Srbije i Hrvatske ocijenio je najvažnijim u procesuiranju ratnih zločina na objema stranama. I on je naglasio potrebu da svjedoci tih događaja javno govore i svjedoče na sudu. Osudio je ozračje na dočeku Daria Kordića, osuđenog za ratne zločine HVO-a u Bosni i Hercegovini, kada su ga u zračnoj luci dočekali mnogi, među kojima i visoki predstavnici Katoličke Crkve.

Jovica Brkić iz Udruge "Pravda" ocijenio je Vladin "program zbrinjavanja i obeštećenja ratnih stradalnika izvan područja posebne državne skrbi mrtvim slovom na papiru".

Istaknuo je da je, po njegovim saznanjima, u Hrvatskoj, izvan područja ratnih djelovanja, minirano oko dvije tisuće objekata. Ljudi koji su poslije tražili odštetu od države najčešće su zbog proceduralnih razloga izgubili spor na hrvatskim sudovima i sada trebaju platiti sudske troškove koji se "penju" i do 200 tisuća kuna.

Brčić je naveo da je na području Bjelovara, po njegovim informacijama, minirano oko 800 objekata te je prebacio policiji i državnim institucijama da nisu poduzele nikakve istrage, čak ni informativne razgovore s mogućim počiniteljima tih kaznenih djela. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook