U sklopu 13. WONCA konferencije i šestog KoHOM kongresa, Balint je istaknula kako je u Hrvatskoj prosječan broj osiguranika u skrbi obiteljskih liječnika 1.800, što je više od europskog prosjeka. Kao veliki problem istaknula je i izostanak edukacije za liječnike koji rade na selima i drugim ruralnim sredinama, jer ih nema tko zamijeniti.
"Zdravstvena administracija mora početi voditi o tome računa jer svaki pacijent, bilo da dolazi iz urbane ili ruralne sredine ima pravo na jednaku kvalitetu zdravstvene zaštite", rekla je Balint. Dodala je kako iz KoHOM-a već godinama "vrište" da se liječnici obiteljske medicine oslobode administrativnih poslova, koji zauzimaju više od 30 posto njihovog dnevnog rada.
"Timovi obiteljske medicine moraju svoje puno radno vrijeme posvetiti svom pacijentu, a ne potvrdama. Upravo zbog toga nemamo vremena za ono najpotrebnije, ono što je obiteljska medicina skoro i zaboravila, a to je preventiva koja uvelike olakšava kasnije liječenje", naglasila je Balint.
Nužnima je ocijenila i izmjene u sustavu školovanja koje ne prati potrebe tržišta rada. "U cijeloj Hrvatskoj u ovom trenutku je samo 2.300 obiteljskih liječnika. Ako se nas samo 23 razboli, mi imamo teškoće s pronalaženjem zamjene. To se odnosi i na bolnički sustav i hitnu medicinsku pomoć. Nama nedostaje kadra", istaknula je.
Upozorila je da studenti zbog neadekvatnih uvjeta i loših stimulacija bježe od obiteljske medicine. "Veliki broj liječnika ide u farmaceutsku industriju. Vrlo je teško baviti se obiteljskom medicinom kad ste vi u domu zdravlja, kad ste poslušnici, kad niste stimulirani, kad morate slušati ravnatelja koje ćete i kada postupke raditi i kad ne možete utjecati na to koju edukaciju želite završiti, itd", rekla je Balint te zaključila kako moć liječnika nisu zgrade i oprema, već znanje. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
