Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Konstituirajućom sjednicom Sabora 30. svibnja 1990. godine počelo je stvaranjeneovisne i moderne Hrvatske.


Prije 23 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi višestranački i demokratski izabrani Sabor, počelo je stvaranje neovisne i moderne Hrvatske.

Vezani članci Vladimir Šeks i Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Gotovo 30 godina nakon povijesne sjednice Vladimir Šeks otkrio kad ćemo ubuduće obilježavati Dan neovisnosti Svečani prijam u Uredu predsjednice (Foto: Pixsell,Marin Stanzl) Veliki praznik: Znate li što se dogodilo na današnji dan prije punih 28 godina?

Konstituirajuća saborska sjednica održana je pet tjedana nakon izbora na kojima je sudjelovalo 50-ak političkih stranaka i udruženja. U tada trodomnom Saboru, većinu od 356 zastupničkih mjesta osvojio je HDZ, drugi po snazi, ali s bitno manjim brojem zastupnika bio je SKH-SDP.

Tog 30. svibnja 1990. u izuzetno svečanom ozračju za prvog predsjednika tada još Sabora Socijalističke Republike Hrvatske izabran je Žarko Domljan, za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks, koji je jedini zastupnik biran u sve dosadašnje saborske sazive.

>> HDZ-ovci položili vijence: 'Ako da Bog, 30. svibnja će se opet slaviti na višoj razini'

Za prve ljude saborskih vijeća - udruženog rada, općina i Društveno-političkog vijeća, izabrani su Ivan Matija, Slavko Degoricija i Ivan Vekić. Dr. Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Predsjedništva SRH, a Stjepan Mesić za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora.

Prvi Sabor u dvogodišnjem je mandatu donio odluke koje su u bitnome odredile razvoj suvremene hrvatske države i društva.

Već na srpanjskom zasjedanju 1990. Sabor je djelomično promijenio Ustav, iz imena Republike izostavljena je riječ Socijalistička pa se od tada država službeno zove Republika Hrvatska. Zvijezdu petokraku na republičkoj zastavi zamijenio je povijesni hrvatski grb.

Koncem prosinca, Sabor donosi Ustav Republike Hrvatske, u javnosti poznat kao "Božićni Ustav".

Godina 1991. bila je prijelomna u mnogo čemu. U svibnju je održan referendum o neovisnosti na kojemu su građani gotovo plebiscitarno dali podršku tog ideji.

Temeljem volje građana, Sabor je 25. lipnja donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti kojom je Hrvatska proglašena suverenom i samostalnom državom. Ipak, za oživotvorenje te odluke trebalo je pričekati neko vrijeme.

Početkom srpnja donijeta je Brijunska deklaracija, Europska zajednica u nastojanju da jugoslavensku krizu riješi mirnim putem, traži od Hrvatske i Slovenije da na tri mjeseca odgode primjenu ustavnih odluka o suverenosti i samostalnosti što su one i učinile.

Pobuna lokalnih Srba protiv hrvatske vlasti, pomognuta od JNA, prerasla je u otvorenu agresiju, u ljeto 1991. napadnuti su Osijek, Glina, Vukovar, tenkovske kolone iz Beograda krenule su prema istočnoj Slavoniji i Baranji. Rat je donio mrtve, razrušene domove, kolone prognanika čiji je broj sredinom kolovoza 1991. prešao 30 tisuća.

Hrvatska u kolovozu dobiva Vladu nacionalnog jedinstva, Sabor daje povjerenje premijeru Franji Greguriću, za Vladine potpredsjednike imenuje Milana Ramljaka, Matu Granića i Zdravka Tomca.

Agresija se pojačava, 7. listopada, kad je istjecao moratorij na hrvatsku odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA raketama gađaju i teško oštećuju Banske dvore te još 70-ak zgrada u zagrebačkoj povijesnoj jezgri. U trenutku napada u Banskim su dvorima bili predsjednici Republike i Sabora Tuđman i Domljan te predsjednici jugoslavenskog Predsjedništva i vlade Stjepan Mesić i Ante Marković.

Dan poslije, 8. listopada 1991., Sabor zasjeda u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj i donosi Odluku o raskidu državnopravnih sveza Hrvatske sa SFRJ te Zaključke o agresiji.

Braneći se od srpske agresije, Hrvatska intenzivno radi i na međunarodnom priznanju - uslijedilo je na prijelazu iz 1991. u 1992. godinu.

Nakon dvije godine, polovicom 1992., završio je svoj rad prvi saziv Sabora - izbori za novi, drugi saborski saziv i za samo jedan dom održani su u kolovozu, zajedno sa izborima za predsjednika države.

U Zastupnički dom izabrana su 124 zastupnika, predsjednik Doma bio je Stjepan Mesić, potpredsjednici Žarko Domljan, Katarina Fuček i Milan Đukić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju