Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kolumnist portala Dnevnik.hr ugledni je hrvatski meteorolog Milan Sijerković. Gospodin Sijerković neumorno piše već godinama i do sada je objavio više desetaka knjiga. Mnogi ga na TV ekranima gledaju od djetinjstva, a sada imate priliku čitati njegove kolumne na našem portalu.


Veljača je u našem podneblju neprijeporno zimski mjesec. Tako slijedi po astronomskim mjerilima, jer se ugodno smjestila u okviru astronomske zime (od zimskog suncostaja do proljetnog ravnonoćja). Što je u svakodnevnoj praksi još i važnije, ona je zimski mjesec i s meteorološkog,odnosno klimatološkog, gledišta, prema kojemu zima obuhvaća razdoblje od 1. prosinca do zadnjeg veljačkog dana. S obzirom na njezina klimatska obilježja, veljača je, uz siječanj, najhladniji i najsnježniji mjesec u godini. Takav je dojam o veljači prisutan u većini onih osoba u nas koje zanima meteorologija ili imaju osnovna znanja o vremenu i klimi Hrvatske.

Vezani članci Ilustracija Kakvo nas vrijeme očekuje idućih dana? Meteorolog otkriva kada će biti vrhunac toplinskog vala, ali i gdje će biti najugodnije Vruć dan u Splitu Temperature kao da je sredina, a ne početak ljeta: Meteorolog otkriva kada stiže vrhunac toplinskog vala

MILAN SIJERKOVIĆ - SVE KOLUMNE

No, uz to je prisutno i mišljenje o promjenjivom i ćudljivom vremenu u veljači, jer atmosferske struje, koje uzrokuju vremenske promjene, često mijenjaju svoj smjer i narav. Pritom vrludaju od uobičajenih zimskih staza, kada dovlače hladan zrak s dalekog sjevera, do proljetnih, kojim pritječu tople zračne mase s juga. To se počesto događa u kratkim vremenskim razdobljima, pa otud uzrečice o veljači – prevrtači, premetači.

Ni ove godine takvo obilježje veljače nije posve izostalo. Bilo je razdoblja prekomjernog, preuranjenog toplog vremena, nakon kojih je nastupalo zahladnjenje sa snijegom (pretežito u gorskim krajevima), a olujnom i orkanskom burom na Jadranu. No, sve je to bilo – kad je posrijedi nekakav zimski ugođaj – „sitno“ i mlako. Zamjetno su više pozornosti pobuđivala razdoblja topline.

Koliko je takva usmjerenost vremena bilo napadna i jaka najbolje se uočilo po završnom temperaturnom ishodu, izraženom u obliku mjesečnog srednjaka temperature zraka. On je posvuda u Hrvatskoj bio zamjetno veći od dugogodišnjeg prosjeka. U Zagrebu je, primjerice, veljača bila 5,0 °C toplija od prosjeka. U većem dijelu Hrvatske veljača je statistički ocijenjena kao „vrlo topla“, a na širem dubrovačkom području kao „ekstremno topla“. U Zagrebu ovogodišnja veljača pripada skupni deset najtoplijih veljača od 1862. Prisjetimo se da je 1. veljače u Sisku temperatura dosegnula visokih 19,7 °C! Prve proljetnice su pohitale pokazati svoju ljepotu, a zagrebački gljivari su već sredinom veljače brali slasne ožujske gljive, koje se,naravno, nazivaju „ožujke“! Nema što drugo nego zaključiti kako je „globalno klimatsko zatopljenje“ na djelu i u Hrvatskoj.

U takvom toplinskom okružju snijeg je bio nepoželjan, ali kiša vrlo izgledna i obilna. Prema statističkim ocjenama ukupne mjesečne količine kišnice, pretežiti dio Hrvatske imao je ocjenu „vrlo kišovita“ ili „ekstremno (iznimno) kišovita“ veljača. U Zagrebu je (meteorološka postaja Maksimir) izmjereno ukupno 127 mm kišnice, što je triput (302%) veće od prosjeka, te je veljača 2016. od godine 1949. druga u redoslijedu najkišovitijih veljača (prva je 2014. godine)! Rijeka je imala 408 mm kišnice, što je najveća veljačka količina od godine 1948.

Ove je godine veljača, koja je inače u kopnenome području Hrvatske jedan od najsuših mjeseci u godini, bila oblivena i nalivena kišom, pa je razložno pridijeliti joj naziv „kišobranska veljača“!

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju