Na konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora, za koje su kazali da su četvrti u zadnjih šest mjeseci što dokazuje odlične odnose dviju zemalja i na političkom i na gospodarskom planu, dvoje predsjednika reklo je da su ponajprije razgovarali o uspravnici Jadran-Baltik-Crno more, a potom i o NATO-u i izbjegličkoj krizi.
Pročitajte i ovo
"Umjesto dosadašnjeg inzistiranja na uspostavi veza istoka i zapada, na čemu se inzistiralo širenjem EU-a, sada moramo snažiti veze sjevera i juga srednjoeuropskog prostora, kako na području sigurnosti, sigurnosnih ugroza, tako i na području gospodarstva, ulaganja, poslovanja, ali i prometnog povezivanja", rekla je hrvatska predsjednica.
Ključna je cestovna i željeznička infrastruktura za jačanje luka, rekla je spomenuvši luku Rijeka, ali i Ploče, Zadar i Pulu te dodala da se mora iskoristiti njihov potencijal za prijevoz roba kroz cijelu Europu.
Osim cestovne i željezničke, za političku stabilnost i gospodarski razvoj važna je i energetska infrastruktura.
"Izgradnja LNG terminala na Krku, nadam se u bliskoj budućnosti i povezivanje prema Baltiku i Poljskoj, mislim da bi iznimno pridonijeli energetskoj učinkovitosti i sigurnosti te konkurentnosti gospodarstava i povećanju životnog standarda kroz smanjenje cijene energenata", kazala je.
Predsjednica je spomenula kako će Hrvatska ovo ljeto organizirati summit država Jadran-Baltik-Crno more, a predsjednik Duda spomenuo je summit NATO-a u svojoj zemlji, također ovo ljeto. Dvije zemlje, kazao je, dijele istu viziju o tome koji bi trebali biti najvažniji rezultati summita NATO-a.
"Oni se trebaju odnositi na naš dio Europe i na jačanje sigurnosti. Nadam se da će NATO pokazati da je živ savez koji se mijenja s obzirom na geopolitičku situaciju", rekao je.
Grabar Kitarović rekla je da je za Hrvatsku taj summit važan zbog primanja Crne Gore, jer je to "nama bitno zbog sigurnosti i konsolidiranja prostora".
Što se tiče izbjeglica, predsjednica Grabar Kitarović je još jednom naglasila da je Hrvatska tranzitna država i da "moramo ustrajati kako bi se u okviru EU definiralo koji su to kriterijji na kojima će se primati migranti i odlučiti o hot spotovima koji će biti izvan EU".
"Naša je obveza ne samo razgovarati o kvotama i još unositi razdor nego se pobrinuti o rješavanju korijenskih uzroka, rata, siromaštva i neukosti", rekla je.
Poljski je predsjednik rekao kako na rješavanju problema izbjeglica treba početi djelovati i UN te je potrebno omogućiti državama u kojima se nalaze izbjeglice da im pruže osnovne uvjete za život te u končanici spriječiti nove valove.
Dvoje je predsjednika tijekom poslijepodneva otvorilo i Poljsko-hrvatski gopodarski forum na kojem sudjeluju s obkju strana više od 120 tvrtki što je, kako je rekao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, iznimna prigoda za izravne razgovore gospodarstvenika.
Tijekom foruma održat će se i prezentacija djelovanja hrvatskih tvrtki na poljskom tržitšu te obrnuto, a dvije će gospodarske komore potpisati sporazum o suradnji.
U četvrtak poslijepodne hrvatska predsjednica razgovarat će se poljskom premijerkom Beatom Szydło, s predsjednikom Senata Stanisławom Karczewskim i predsjednikom Sejma Marekom Kuchcińskim. (Hina)
