Stotinjak tisuća pilića na farmi u Dvoru, na dan stvori 7 tona otpada, a upravo taj otpad glavni je sastojak za dobivanje bioplina. 'Sve đubrivo iz svih vrsta štala, svinjsko, goveđe, iz pilićarnika i silaža kao što je kukuruzna, žitarice, trave', kaže mještanin Mile. Maloj općini s oko 5 tisuća stanovnika, u kojoj se još vide ratni ožiljci, otvaranje postrojenja donosi otvaranje radnih mjesta.
'Moramo imati minimalno dva čovjeka, samo u postrojenju, ali bit će ih više. Indirektno, zapošljava minimalno 20 ljudi. Tu govorimo o dobavi silaža, gnoja', kaže profesor Zdravko Schauperl. Pokretanje agregata i puštanje prvog volta struje, i Miroslavu Slijepčeviću će u džep staviti koju kunu. 'Dovoljno je samo reći, ako bi potrošnja bila s jednim agregatom 7 tona silaža puta 365 dana u godini. Ja to mogu proizvesti', kaže on.
Mještani se slažu. U bioplinskom postrojenju vide početak oživljavanja mjesta. 'Razvijat će se poljoprivreda, kulture poput kukuruza, žitarica, čisti se okoliš', smatra mještanin Mile. 'Jedna tona metana razori ozona kao 21 tona CO2. Taj metan inače ide u zrak, a mi ga ovdje spaljujemo. To je ekološka stvar', kaže profesor Schauperl. Ušteda električne i toplinske energije, gospodarenje otpadom i reanimacija gospodarstva, zadaci su ovakvih postrojenja. Stručnjaci kažu, energije budućnosti.
