Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U posjet Hrvatskoj stiže slovenski šef diplomacije Karl Erjavec koji bi sa svojom hrvatskom kolegicom Vesnom Pusić trebao razgovarati o pitanju stare devizne štednje, koje opterećuje odnose dviju država.


Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec boravit će u srijedu u posjetu Zagrebu gdje će razgovarati s hrvatskom ministricom vanjskih poslova i europskih poslova Vesnom Pusić o pitanju devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, koje ponovno opterećuje odnose dviju zemalja.

Vezani članci Arbitraža, ilustracija Sud EU-a proglasio se nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske, Plenković zadovoljan, Slovenci žaluju Slika nije dostupna Erjavec očekuje arbitražnu presudu o granici nakon hrvatskih izbora

Ministrica Pusić izjavila je u utorak da se Hrvatska 'u potpunosti pridržava onoga što je potpisano u memorandumu sa Slovenijom vezano na pitanje rješavanja problema prenesene štednje'.

>> Hrvatska i Slovenija odgovorile na podneske arbitražnom sudu

'Zapravo je glavna tema razgovora u srijedu s ministrom Erjavcem, kako ga ja vidim, hoće li Slovenija ispoštovati ono što je potpisano u memorandumu, a to je da obje strane trebaju zatražiti zastoj postupaka pred hrvatskim sudovima kako bi se taj zastoj po zakonu mogao i dogoditi i kako bi se osiguralo vrijeme da se eventualno pronađu alternativni načini rješavanja tog problema', kazala je Pusić.

Odnose Hrvatske i Slovenije otežava pitanje devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci koje je riješeno, odnosno trebalo je biti barem privremeno riješeno Memorandumom o razumijevanju, napisanom na engleskom jeziku, koji su u ožujku u Mokricama potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša. Međutim, dvije strane očito su se našle izgubljene u prijevodu zbog izraza 'stay' koji se odnosi na postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudištima, a koji Hrvatska prevodi kao zastoj, a Slovenija kao zaustavljanje.

Tako Slovenija smatra da postupke u skladu s memorandumom treba prekinuti i da su se dvije strane obvezale da će rješenje u međuvremenu tražiti u okviru sukcesije. Hrvatska strana izraz 'stay' tumači kao zastoj, odnosno mirovanje koje prema ovogodišnjim izmjenama zakona o parničnom postupku može trajati godinu dana, nakon čega se može za još godinu dana produžiti.

'Hrvatska je u potpunosti to ispoštovala, da kažem sasvim direktno - hrvatska strana je zatražila zastoj postupaka. Međutim, do danas slovenska strana nije zatražila isto i nas sada interesira zbog čega slovenska strana ne poštuje to što je potpisala u memorandumu. Moram reći da je slovenska strana do detalja bila upoznata prije potpisivanja memoranduma sa svim zakonskim okvirima unutar kojih se to treba dogoditi', istaknula je Pusić.

Slovenija smatra da Hrvatska memorandum ne poštuje jer sudski postupci protiv Ljubljanske banke i dalje teku temeljem punomoći koje je dvjema hrvatskim bankama dalo Ministarstvo financija. Također navodi da u slovenskom pravu nema instituta privremenog zastoja, nego se postupak mora obustaviti. Hrvatska kaže da postupci nisu zastali jer je prema hrvatskom zakonodavstvu potrebno da se o zastoju suglase sve strane u sporu, dakle i tuženici, što Slovenija nije učinila.

Naš konkretan prijedlog je da taj memorandum treba poštovati i da se radi o međunarodnom ugovoru kojim je jasno određeno da u okviru sukcesije treba naći konačno rješenje za prenesene devizne depozite u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb te da u tom razdoblju sudski postupci protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj trebaju biti zaustavljeni, rekao je Erjavec novinarima na rubu sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu u ponedjeljak, dva dana uoči posjeta Zagrebu.

'Ako se memorandum ne shvaća na taj način, postavlja se pitanje zašto smo ga potpisivali jer inače to ne bi bilo ni potrebno, a hrvatski sudovi i dalje bi mogli o tom predmetu voditi postupke', kazao je Erjavec, naglasivši da je to osnovna poruka koju će iznijeti na svom sastanku s hrvatskom kolegicom Vesnom Pusić u srijedu u Zagrebu.

Prema Erjavčevoj ocjeni, Hrvatska je pristala da se problem stare devizne štednje tretira kao sukcesijsko pitanje, ne samo memorandumom iz Mokrica, nego i onda kada je 2004. ratificirala sporazum država sljednica o sukcesiji bivše SFRJ postignut u Beču 2001.

Hrvatska i Slovenija trenutačno puno bolje rješavaju drugo otvoreno pitanje, problem razgraničenja, koji mirno ide svojim proceduralnim tijekom pred međunarodnom arbitražom.

Zagreb i Ljubljana predali su 11. studenoga arbitražnom sudu koji rješava njihov granični spor svoje odgovore na podneske druge strane.

Protumemorijal od 3.600 stranica hrvatskih stajališta, odgovora na slovenske tvrdnje o smjeru protezanja granice i dokaza i pravnih izvora predan je Stalnom arbitražnom sudu koji je u skladu s hrvatsko-slovenskim sporazumom o arbitraži od studenoga 2009. nadležan za rješavanje spora o granici na kopnu i na moru između Hrvatske i Slovenije, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

U odgovoru koji je podnijela na hrvatski podnesak arbitražnom sudu Slovenija ostaje pri svojim dosadašnjim zahtjevima te dodatno odgovara na hrvatske argumente o tome kako teče međudržavna granica, kaže se u priopćenju slovenskoga ministarstva. Slovenski podnesak o granici iznesen je na 650 stranica teksta te 5.200 stranica priloga i 250 stranica s kartama.

Očekuje se da arbitražni sud prvu usmenu raspravu o tome održi u proljeće iduće godine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook