Ivan Malenica kandidat je za ministra uprave premijera Andreja Plenkovića i izgledni nasljednik bivšeg ministra Lovre Kuščevića, kojeg je pritisak nekretninskih afera natjerao da podnese ostavku. Pred novim ministrom ipak stoji još puno posla.
Što novi ministar uopće može napraviti u godinu dana mandata, kada im je proračun već određen? Uglavnom držati hladni pogon i paziti da ne napravi neku veliku stratešku podršku.
Sabor u petak nije odlučivao o Malenici, jer ga tek čekaju saslušanja na saborskim odborima. Klub HDZ-a je Malenicu jednoglasno podržao na sastanku održanom u petak.
"Kao što je premijer najavio, potrebna su kadrovska osvježenja u Vladi. Na tom tragu je i gospodin Malenica, koji je dekan Veleučilišta u Šibeniku, predsjednik stranačkog Odbora za upravu i lokalnu samoupravu, pravnik, stručnjak i ispunjava sve potrebne reference za ministra", poručio je u petak Branko bačić, predsjednik kluba saborskih zastupnika HDZ-a.
Sam Malenica kaže da nije dugo promišljao hoće li prihvatiti ministarsku funkciju.
"Što novi ministar uopće može napraviti u godinu dana mandata? Držati hladni pogon"
"Nije me trebalo nagovarati. Sa svojom obitelji donio sam odluku da prihvaćam poziv premijera Plenkovića i to je to", rekao je Malenica reporteru Dnevnika Nove TV Ivanu Kaštelanu.
"Dosta procesa je započeto tako da nas očekuje radno ljeto i radna jesen", rekao je Malenica i naglasio da je jedan od najvažnijih projekata digitalizacija javne uprave.
Dodao je i da mu je cilj smanjiti negativnu percepciju javnosti o javnoj upravi i ljudima koji tamo rade. "To su časni i pošteni ljudi. Trebalo bi povesti računa o učinkovitosti javne uprave, da bude zaista servis", kaže.
No, evo što kažu i brojke.
Kakvo je doista stanje u državnoj upravi, je li preglomazna i neučinkovita?
U javnoj upravi i javnim službama, odnosno na plaći države je 231.988 osoba. Kad se oduzme broj zaposlenih u školstvu, zdravstvu, kulturi i policiji ostaje nam državni aparat koji broji 58.296 ljudi.
Ljudi su to koji rade u administraciji, birokraciji, na šalterima. Unatoč brojnosti, Sveučilište Oxford tvrdi - naša javna uprava, po učinkovitosti je na samom dnu ljestvice.
Dobar dio tog aparata otpada i pod lokalnu i regionalnu samoupravu. Jer naša, relativno mala država, je podijeljena na 20 županija, 127 gradova, 428 općina plus Zagreb koji ima status grada i županije. Svaka treća općina financijski je neodrživa.
Kako bi se u sve uveo red javnu upravu treba depolitizirati, decentralizirati i digitalizirati. Smanjiti broj zaposlenih. Povećati efikasnost.
No, sve to tek je na početku. Od svega tek je dio digitaliziran zahvaljujući sustavu e-građanin. Zakon o sustavu državne uprave - koji tek djelomično rješava probleme na snagu stupa za sedam dana. Najavljene su izmjene Zakona o državnim službenicima, a priprema se i Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika.
I uz sve to, u ladici Lovre Kuščevića ostala su i dva vruća krumpira - Zakon o referendumu i Zakon o sprječavanju sukoba interesa koji su obilježili mandat sad već bivšeg ministra.
