Energetika, turizam, farmaceutska industrija, građevina, to su grane gospodarstva u kojima leži budućnost suradnje Hrvatske i Rusije, istaknuto je na Poslovnom vijeću za suradnju ove dvije zemlje. Sankcije su usporile suradnju, no prošlogodišnji rezultati poduzetnicima ipak daju vjetar u leđa. Riječi je bilo i o Agrokoru.
Podijelite
Unatoč sankcijama, suradnja na gospodarskom polju s Rusijom raste. Prošla godina, donijela je 601 milijun dolara robne razmjene. Jedan od najvećih problema za još bolju suradnju i plasiranje domaćih proizvoda na veliko rusko tržište jesu sankcije, složni su gospodarstvenici.
"Posao nije lagan, konkurencija je jaka, mi smo u ambasadi jako zainteresirani da izvoz iz Hrvatske u Rusiju bude povećan najmanje na jednu milijardu eura", istaknuo je Azimov.
Izvoz su posljednjih godina usporile sankcije. Najviše je na udaru bio poljoprivredni sektor, s najvećim gubicima, no ni ostale grane nisu prošle bolje. Stjepan Dragičević iz Končara rekao je kako je njihova prodaja u 2012. godini bila oko 10 milijuna eura. "Sada je to desetak milijuna kuna u prošloj godini, to su omjeri. Ono što su nekad bili euri sada su kune", rekao je.
Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, vjeruje da će sankcije u dogledno vrijeme biti ukinute.
"Vjerujem da će sankcije jednog dana biti ukinute, da se ponovno vratimo na razinu od dvije milijarde eura pa čak i više, jer je potencijal na ruskom tržištu jako velik", uvjeren je Burilović.
Rusko tržište ima 150 milijuna stanovnika. Na njemu, već 20 godina u svijetu autoindustrije, pozitivno radi, domaća tvrtka. Marinko Došen iz tvrtke AD Plastik kaže da zapošljavaju 800 radnika.
"Ostvarujemo oko 25% ukupnih prihoda, prošle godine smo ostarili rekordnu dobit od milijardu i 300 milijuna na razini grupe, od toga je 25% je ostareno na ruskom tržištu", napominje.
Agrokor i LNG terminal kao teme
Govorilo se i o Agrokoru i prodaji vlasničkih udjela ruskih banaka, koje će zajedno imati oko 47 posto vlasničkih udjela.
"Glavni cilj bio je spasiti kompaniju, stabilizirati situaciju u kompaniji i restrukturirati je, svi ti ciljevi su ispunjeni. Situacija u kompaniji je mnogo bolja, ona je profitabilna, a daljnje zadaće su učiniti kompaniju još profitabilnijom u interesu Hrvatske i njezine stabilnosti", kaže ruski veleposlanik.
Ruskog plina prošle godine uvezli smo za oko 700 milijuna dolara. Izgradnju LNG terminala, ruska strana ne vidi kao moguću kočnicu suradnje.
"I s LNG terminalom Hrvatska, jednako kao i Europska unija, trebat će ruski plin. Mi smo za pošteno nadmetanje, ali ja znam da LNG terminal ne može konkurirati ruskom plinu, jeftiniji je, pouzdaniji i kvalitetniji", uvjeren je Azimov.
"Ja prije svega gledam izgradnju LNG terminala kao alternativu dosadašnjem jedinom dobavnom pravcu a svakako da će tržište onda pokazati, gdje ćemo mi onda nabavljati plin", poručuje Barilović.
Kompletnu sliku suradnje, mogao bi popraviti poduzetnički forum, najavljen za iduću godinu u Hrvatskoj, na koji stižu najvažniji ruski poduzetnici.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.