Susret na komemoraciji u Spomen području Jasenovac, nakon što je jučer Josipović u ekskluzivnom razgovoru za Novu TV premijerki poručio da predloži njegov opoziv, ali ako to ne prođe, da sama podnese ostavku, bio je prilično hladan. Premijerka i Josipović bili su suzdržani i kurtoazno su se pozdravili, ali bez srdačnosti. Prema spomen obilježju koračali su jedno uz drugo, ali u tišini. No, zato su nazočni pokazali raspoloženje.
>> Josipović poručio Kosor: Tražite moj opoziv
Naime, Josipović je dobio pljesak i ovacije, kao i bivši predsjednik Stjepan Mesić, za razliku od premijerke i nekoliko njezinih ministara u pratnji, kojima su upućeni zvižduci i uzvici negodovanja. Najgore su, uz Kosor prije početka njezina govora, prošli ministri Ivan Šuker i Darko Milinović, koje su nazočni na samom predstavljanju visokih uzvanika, izviždali jače nego premijerku. Dobro nije prošao ni Vladimir šeks, kao ni Gordan Jandroković.
Kod spomenika Cvijet u Spomen-području Jasenovac danas je obilježena 65. godišnjica proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac, a komemoraciji su, uz preživjele logoraše, rodbinu i prijatelje žrtava, nazočili i predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednica Vlade Jadranka Kosor i potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, koji su poručili kako se zlo ne smije zaboraviti ni ponoviti. 'Ovo je spomen na ljude čiji su životi prekinuti samo zato što se nisu uklapali u sliku nacističkog novog europskog poretka, koji je u Hrvatskoj uzeo svoj strašni danak u krvi. Takav danak više nikada nitko i nigdje ne smije platiti', poručio je Josipović.
Naglasio je da zločin nema opravdanja ni reciprociteta. 'Nitko ne smije pravdati jedan zločin drugim, počinjenim od druge strane. Ni jedan se zločin moralno ni pravno ne može opravdati drugim zločinom', rekao je Josipović. 'Povijest moramo razumjeti, suočiti se s njom i prihvatiti istinu i onda kada ona govori o našim pobjedama i uspjesima, ali i onda kada ukazuje na pogreške i zlo koje smo učinili drugima. To može biti bolan proces, proces u kojem moraju sudjelovati svi koji žele dobro našoj zemlji. Samo tako možemo spriječiti da nas povijest negativno opterećuje', dodao je. Predsjednik je zahvalio preživjelim logorašima, prijateljima i obiteljima žrtava te antifašistima za sve što su učinili u Drugom svjetskom ratu, ističući kako će 'temeljito, čvrsto i bez kompromisa braniti njihove moralne poruke'. Najdublju počast žrtvama ustaškog terora odala je i premijerka Kosor. 'Prisjećam se i klanjam svima koji su na ovom strašnom mjestu ubijeni isključivo zbog svoje nacionalnosti, vjere ili hrabrosti da se odupru fašizmu', rekla je Kosor, nazivajući ustaški režim režimom zla.
Podsjetila je da je Hrvatska stvorena na temeljima antifašizma, 'na kojima želi graditi i svoju eurospku budućnost'. 'Potpuno su pogrešni, štetni i opasni svi pokušaji relativizacije antifašizma. Odlučno odbacujem svaki pokušaj kompromitacije antifašističkog pokreta u Hrvatskoj pod izlikom da su zločini počinjeni na svim stranama', naglasila je premijerka. Vladimir Šeks je poručio da će se Republika Hrvatska i Sabor pridružiti obilježavanju 65. obljetnice pobjede nad fašizmom u Europi i svijetu. Bivši predsjednik RH i počasni predsjednik saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Stjepan Mesić smatra, pak, da se ta obljetnica u Hrvatskoj premalo spominje. Osudio je 'pokušaje povijesnog revizionizma', a posebno se obrušio na javnu televiziju.
'Inozemne televizije prepune su dokumentarnih emisija o zlu fašizma i slavi borbe protiv njega, a nama se s naših malih ekrana servira navodna istina koja antifašizam svrstava u kategoriju zločina, a vođu antifašističke borbe u bivšoj Jugoslaviji, Hrvata Josipa Broza Tita portretira kao beskrupuloznog karijerista koji za volju svojih ambicija nije prezao ni od čega, da bi otvorene optužbe protiv njega kao zločinca tek slijedile', rekao je Mesić. Kazao je i kako 'u medijskoj poplavi poluistina i neistina postoji jedna iznimka, dokumentarna tv-serija snimljena prije gotovo 30 godina'. Njegov su govor, kao i govor predsjednika Josipovića, okupljeni pozdravili burnim pljeskom. Komemoracija za jasenovačke žrtve završila je molitvom predstavnika vjerskih zajednica, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.
Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovici 1941., a do sada je poimenično evidentirano 81.000 žrtava. Proboj 22. travnja 1945. preživjelo je 60-ak logoraša, dok je većina poginula pod paljbom mitraljeza. Nakon komemoracije, novinari su pokušali od premijerke Kosor i predsjednika Josipovića dobiti dodatna pojašnjenja međusobnih prozivanja proteklih dana, ali ni jedno od njih nije bilo raspoloženo za razgovor. 'Danas nema politike', rekao je Josipović, dok je Kosor napuštajući Jasenovac samo pozdravila novinare.
