Predsjednik Ivo Josipović će od 12. do 17. svibnja boraviti u radnom posjetu SAD-u, a na sastanku u Bijeloj kući vjerojatno će biti i američki predsjednik Barack Obama. Kako je priopćeno iz Ureda predsjednika, postoji mogućnost da se sastanku Josipovića i Joea Bidena pridruži i američki predsjednik Barack Obama.
Pročitajte i ovo
ANALIZA IVANA ODRČIĆA
Trump obećava nevjerojatnu budućnost, no koliki je zapravo utjecaj predsjednika SAD-a na gospodarstvo zemlje?
RANIJE OD PLANIRANOG
Velike promjene na svjetskom poretku: Kina uskoro postaje najveća svjetska ekonomija?
'Ja sam pred odlazak u SAD imao vrlo konstruktivne i dobre kontakte s Vladom i jedan od ciljeva mog odlaska je kontakt sa stranim američkim investitorima. Dakle, da ih na neki način informiram o hrvatskim potencijalima i s druge strane da im pokažem da smo stabilna zemlja u koju se bez straha može ulagati. Spreman sam na pitanja i odgovore i iskreni razgovor i o problemima koje imamo', rekao je danas Josipović novinarima odgovarajući na pitanja kakva su očekivanja od susreta s američkim investitorima.
Josipović: Važan ministar je otišao, Vlada je u krizi
Govoreći u hrvatskom dugu rekao je kako 'sama veličina duga ako imate prihode, ako izvozite, ako ste u mogućnosti otplaćivati dug nije toliko problem. Međutim, nažalost mi imamo stalni deficit platne bilance i zaista imamo ozbiljni problem' i dodao da od Vlade očekuje da pokrene gospodarstvo jer je to jedini način izlaska iz ove situacije.
'Situacija nije za prijevremene izbore'
Odgovorio je i na pitanje je li vrijeme za prijevremene izbore. 'Prijevremeni izbori se raspisuju onda kada to diktira parlamentarna situacija. Ovog trenutka ja ne vidim da je ona takva da bi došlo do prijevremenih izbora', objasnio je Josipović koji smatra da su moguće promjene nakon rezultata izbora za EP stvar unutarnje promjene u strankama.
Josipović u Hvaru: Poteškoće otočana prometna povezanost i zdravstvena zaštita
'Kada zazivam konzenzus znam da je Hrvatska zemlja parlamentarne demokracije u kojoj su različitosti stranaka motor političkog života i razvoja, međutim iskustvo govori da postoje pojedina važna strateška pitanja koja nije moguće riješiti bez općeg dogovora u društvu. Ja zaista ne zagovaram velike kolacije, to su stvari političkih stranaka i odnosa u parlamentu, ali zazivam to da odgovorne političke stranke sjednu zajedno i vide mogu li zajedno osmisliti razvoj Hrvatske na nekoliko posebno važnih segemenata', rekao je Josipović i podsjetio da je i sam nekidan otvorio priču o reformi lokalne samouprave što je primjer da se može sjesti zajedno.
'Simpatično mi je to'
Prijedlog Laburista da je politički konzenzus potreban i oko građana kojima treba oprostiti dug smatra zanimljivom inicijativom.
'Podržao bih je zapravo. Ja sam izašao s onih 20 mjera koje su trebale olakšati krizu naših građana, nešto je ušlo u život, nešto se radi, nešto Vlada nije prihvatila, ali mislim da bi ta inicijativa bila važna prvo kada se govori o građanima. Njima je važna i zato mi je ta inicijativa simpatična. A drugo, sada kada imamo tih nekoliko mehanizama koji direktno ili indirektno opraštaju ili tranformiraju dug negdje, ne samo građana nego i pojedinih tvrtki, to je vrlo osjetljivo i dovodi u pitanje je li se kome pogoduje ili ne pogoduje, gdje je tu javni interes. Mislim da nije dobro da se u društvu vode rasprave kojima se svaki takav akt ili potez kojim se nekome olakšava dovodi u pitanje', rekao je Josipović koji smatra da kada se govori o konsenzusu nije samo riječ o dvije najjače stranke HDZ-u i SDP-u.
'Ima tu i drugih zanimljivih subjekata. Naravno, one su ponajveće i posebno je važno da se kod njih generira ideja o konsenzusu, ali samo konsenzus te dvije stranke bez drugih nije dovoljan', smatra predsjednik koji je prokomentirao i činjenicu da 92 političke stranke nisu predale financijsko izvješće.
'Imamo privremeni režim kojeg svi poštujemo'
'Činjenica da ogromni broj stranka ne podnosi izvješće i zapravo uopće ne sudjeluje u političkom životu govori da sustav zapravo nema mehanizam kojim sa scene čisti one koji nisu funkcionalni, koji ne rade. Pitanje je čemu služe stranke za koje nitko nije čuo, nisu se pojavile na izborima i nisu osvojili nijedan mandat. Prema tome, mislim da bi se morali ugledati na neke druge zemlje koje za postojanje stranaka imaju određene uvjete. Tada bi ova gužva bila manja i politički živit funkcionalniji', rekao je.
Na kraju se osvrnuo na tvrdnje Crnogoraca kako nigdje ne piše da je Prevlaka Hrvatska.
'Mi imamo privremeni režim kojeg svi poštujemo i konačno utvrđenje granice će ići bilo dogovorom bilo arbitražom. Ja mislim da nema nikave opasnosti da bi teritorij koji danas smatramo svojim promijenio svoj status, rekao je i dodao kako su nakon prvotne reakcije obavljeni određeni razgovori i situacija se primirila.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook