'Ono što se događalo na ulicama Grčke nije demokracija. Demokracija je tolerancija, a ne pobuna i traženje rješenja u ulicama. Ono što gledamo da se događa u Grčkoj je nasljeđe autokracije', kaže politolog Ivan Grdešić. Ističe kako su Hrvati negdje na pola puta . 'Mi gunđamo po kavama, ne izlazimo na ulice i tražimo svoja prava pobunom jer još uvijek ljudi misle da takvim ponašanjem mogu više izgubiti nego što mogu dobiti. Ljudi čuvaju svoje poslove i svoje položaje', tvrdi Grdešić.
Postavlja se pitanje zbog čega Hrvati ne izlaze na ulicu i mirnim prosvjedima traže svoja prava, bilo da su ona radnička ili neka druga uskraćena prava. Ivan Grdešić objašnjava kako je za to nužno političko vodstvo koje će organizirati mirne prosvjede. 'Političke stranke nastoje održati sustav i njihov je interes da nezadovoljstvo izražava u parlamentu, a ne na ulicama, to je trik demokracije', kaže Grdešić i naglašava kako je za nas dobra činjenica da svoja prava ne tražimo na ulicama. Pojašnjava i zašto.
'To znači da kod nas ljudi još uvijek imaju povjerenja u sustav, to znači da kriza nije uzela toliko maha i da ljudima život nije strašno loš. Činjenici da po cestama ne tražimo svoja prava znači da građani vjeruju u izbore i da se njima stvari mogu mijenjati, a to su vidjeli i na zadnjim predsjedničkim izborima', objašnjava politolog Ivan Grdešić i ističe kako je najbolje da na regularnim demokratskim izborima mijenjamo vlast, a ne drugim putevima. 'To je onda demokracija', kaže Grdešić.
Nismo poznati kao buntovan narod
Povjesničar Tvrtko Jakovina za Dnevnik.hr kaže kako Hrvati nisu bili poznati kao buntovni narod ni u Austro Ugarskoj, niti u Jugoslaviji. 'istina je da je veliko pitanje zbog se Hrvati ne bore za svoja prava i ne reagiraju na donošenje odluka koje loše utječu na kvalitetu njihova života. Sigurno dio odgovora leži u mladoj demokraciji, inerciji građana tranzitnih društvu, povijesnom nasljeđu i disciplinom. Iskreno, to sve ukupno ne objašnjava inertnost jer se kod nas događa svojevrsni paradoks. Naime, mi smo spremi ući u konflikt, boriti se, zauzimati jasan stav i organizirati oko vrlo marginalnih stvari', pojašnjava Tvrtko Jakovina.
Dodaje kako očito gubitak posla, novi porezi i sl. nisu dovoljni razlozi da Hrvati izađu na ulice, ali zato će vrlo glasno reagirati na televizijsku seriju o Josipu Brozu Titu, naprimjer. 'Hrvati su južnjački narod i na to se često pozivamo. No, mi svoj južnjački temperament pokazujemo afinitetima prema dugom ispijanju kava, ljenčarenju i lijepom odijevanjem. kada se treba za nešto izboriti, tu više nismo južnjaci', kaže Jakovina.
Josip Burušić, psiholog s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, ne misli da se pojam inercije može primijeniti na naciju i kaže kako Hrvati svakodnevno izražavaju svoja mišljenja. 'Pitanje jest što je svaki pojedinac učinio da nam bude bolje? Jeli pokupio smeće oko svoje zgrade, jer ostao duže na poslu? To su stvari od kojih ćemo indirektno dugoročno svi imati koristi i stvari koje će mijenjati društvo na bolje', tvrdi psiholog Burušić i objašnjava da pojedinci, u većini slučajeva, ne vole promjene. 'Kod nas je popularan sport mudrovanja, pljuj po drugome i hvataj lopova te 'rješavanje' tuđih problema dok nam brda vlastitih problema naziru pred nosom'', kaže psiholog Burušić.
-
Nedavno postavila rekordUžasna vijest: U 19. godini preminula zagrebačka atletičarka!
-
OČAJNI SUDoveli su ih u Hrvatsku, smjestili u derutnu kuću, a sada već tri mjeseca nisu primili plaću: "Nemamo za hranu, više ne možemo izdržati"
-
imaju tri kćeriSlaven Bilić nakon razvoda sreću je pronašao s 15 godina mlađom Riječankom, koju ne viđamo često
