Jesu li kazne u Hrvatskoj preblage? "Svaka kazna mora biti odraz konkretnog počinitelja. Mora poslati i snažnu poruku javnosti"

Hoće li se postrožiti kazne za nasilnike, kakav je to nadzor kršenja mjera, kako bolje zaštititi žrtvu - na tu temu ministar pravosuđa ovaj tjedan okuplja niz udruga, među njima i B.a.B.e.

Pročitajte i ovo Doznaje Dnevnik Nove TV I Visoki kazneni sud provjerit će moguću odgovornost suca Turudića niska primanja, visoki troškovi Raste val nezadovoljstva u zemlji, najavljuju se novi prosvjedi: "Olovka u ruci je ove godine najjače oružje svih umirovljenika"

"Nadzor kršenja mjera je jedan od problema. Tu svakako očekujemo da se moraju uključiti i drugi akteri. I policija i državni odvjetnici i suci s objašnjenjima kakve oni imaju probleme u praksi i zašto se događaju takve situacije", kaže Dejan Šarčević, iz udruge B.a.B.e.

Problem su i krive procjene pa se nasilnika pusti na slobodu, ali i presude.

"Dosuđivanje maksimalnih kazni za počinitelje poslalo bi poruku nulte tolerancije na obiteljsko nasilje", smatra Šarčević.

Zbog kojeg i glavna državna odvjetnica utvrđuje propuste u svojim redovima. Zatražila je podatke od svih, sazvala je kolegij. Ministarstvo pravosuđa pak zatražilo je dodatna izvješća zbog slučaja pedofila u Slavoniji koji je poslan da kaznu rada za opće dobro odsluži u udruzi koja radi s djecom.

"Ja zaista imam problem shvatiti da je uopće moguće da tako do nečega dođe. To su ozbiljne greške koje treba sankcionirati. Ako se treba popraviti i zakonski izbjeći takvu situaciju, dapače, mi smo za“, rekao je prije nekoliko dana premijer Andrej Plenković.

Radovan Dobronić upozorava da se ne iznose paušalne tvrdnje o sucima.

"Predsjednik se slaže s tvrdnjom da u kaznenoj politici postoji problem u izricanju preblagih kazni, ali moli i predlaže da mediji prenesu da hrvatski sudovi izriču i znatno strože kazne nego što se stvara dojam u javnosti", kažu na Vrhovnom sudu.

Iz udruge koja pomaže žrtvama pedofila jasni - ne smije postojati olakotna okolnost za pedofile.

"Povisimo te minimalne kazne, kaznu zatvora od pet godina pa na više da se više ne bi događale ovakve sramotne presude", kaže Anita Papa iz udruge Lavice.

I da se pošalje poruka žrtvi da je sustav uz nju umjesto dugih suđenja koja završe uvjetnom kaznom za predatora.

"Najgore je kad vam dijete kaže 'zašto sam ja to sve prolazila', kad vam dijete daje do znanja 'bolje da nisam prijavila' jer očigledno mi nitko ne vjeruje", dodaje Pape.

A u zaštiti djece, uvjerava, društvo je potpuno zakazalo.

"Građani često nisu upoznati sa svim okolnostima"

"Odluke sudaca, državnog odvjetništva, sudaca posljednjih dana dovele su i do toga da vladajući razmišljaju o novim potezima, promjena zakona", podsjetila je reporterka Josipa Krajinović koja je o svemu razgovarala sa sutkinjom Ivanom Bilušić, iz Udruge hrvatskih sudaca. Podsjetila ju je na ono što traže iz udruga koje pomažu žrtvama pedofila, da ne smiju postojati olakotne okolnosti za pedofile. 

"Neovisno o kojem kaznenom djelu je riječ, neovisno tko je počinitelj i koje kazneno djelo je počinio, svaka kazna mora biti odraz konkretnog počinitelja i konkretnih okolnosti u nekom kaznenom predmetu. I ona mora biti primjerena baš tom počinitelju, baš tim okolnostima. Kazna mora poslati i snažnu poruku javnosti da se kazneno djelo ne isplati i da je kazna pravedna", rekla je. 

"Da bi sud to postigao mora se pridržavati pravila koja su nam zakonom definirana u odmjeravanju kazne. Zakon točno propisuje što sve sudac mora uzeti u obzir", dodala je Bilušić.

Na pitanje može li odmjeriti tri godine umjesto samo jedne, odgovara: "Osim pravila odmjeravanja zakon definira zakonski okvir unutar kojeg se može odmjeriti kazna. Sud ne može suditi izvan tih okvira. Mora se pridržavati toga što piše u zakonu."

Mora li to biti slijepo? Pedofilu je olakotno bilo to što je bio branitelj.

"Mi suci primijetimo da često u javnosti građani nisu upoznati sa svim bitnim okolnostima u nekom konkretnom predmetu koje su bili odlučne za ocjenu koja će kazna biti izrečena. Često se izvuče jedna ili dvije okolnosti kako bi se kritizirale sudske odluke. Ponekad odgovornost leži i na samim sucima. Zato što ponekad ne objasne dobro razloge za svoju odluku", pojašnjava.

"Ne samo kod kazni, ponekad ne obrazložimo dobro javnosti zašto smo ili nismo odredili istražni zatvor, ili odredili mjere opreza ili nismo. I suci mogu doprinijeti boljem razumijevanju", kaže.

"Što se tiče istražnog zatvora kao najstrože mjere lišavanja slobode i s druge strane mjera opreza, zakonom su strogo propisani uvjeti prvenstveno za istražni zatvor i kad se to može i u kojim situacijama zamijeniti blažim mjerama. Te uvjete ocjenjuje isključivo sudac, a kad je riječ o primjeni mjera opreza u predkaznenom postupku može i državni odvjetnik.

Želim reći da ne postoji jednostavno pravilo za koju situaciju, za koje kazneno djelo će počinitelj ići u zatvor, a za koje neće, za koje će biti određena mjera opreza. Sve ovisi o konkretnim okolnostima nekog slučaja i konkretnom počinitelju", rekla je Bilušić. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr