Mentalno zdravlje temelj je otpornosti nakon katastrofa. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da gotovo svi pogođeni prolaze kroz psihički stres, od tuge i nesanice do anksioznosti i PTSP‑a.
Rizik je najveći među starijima, marginaliziranim skupinama te ljudima koji već žive u siromaštvu, diskriminaciji ili kroničnom stresu. Stručnjaci predlažu razvoj psihološke pripremljenosti, uključujući obuku iz psihološke prve pomoći, te jačanje lokalnih psihosocijalnih mreža.
U suočavanju s katastrofom vjerske i lokalne zajednice često su prvi izvor emocionalne podrške i pouzdanih informacija. Ulaganje u mentalno zdravlje - ulaganje je u budućnost onih koji su nesretni što su u zoni katastrofe, a dovoljno su bili pošteđeni da je prežive.
