Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Cilj je deklaracije uspostava suradnje u pronalaženju i identificiranju osoba nestalih tijekom rata ili zbog kršenja ljudskih prava. Sveukupno ih na području bivše Jugoslavije ima 12 tisuća.


Predsjednici Hrvatske Ivo Josipović, Srbije Tomislav Nikolić i Crne Gore Filip Vujanović te predsjedajući predsjedništva BiH Bakir Izetbegović potpisali su u četvrtak u Mostaru Deklaraciju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) kojom su se ove države obvezale unaprijediti suradnju u pronalaženju nestalih osoba, kojih nakon ratova 90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije još uvijek ima 12.000, a to, osim što je humanitarno pitanje, opterećuje i političke međudržavne odnose.

Vezani članci Teške zlouporabe osobnih podataka, glasanje na izborima u BiH - 6 Fiktivni glasači za BiH izbore prijavljeni čak i u mesnici: "Ljude je tu prijavio, ne znam ni kako se zovu" Požar, Ilustracija Veliki požar u industrijskoj zoni kod Mostara, ugrožene kuće i poslovni objekti

Cilj Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe je uspostava suradnje između država na pronalaženju i identificiranju osoba nestalih tijekom ratnih sukoba ili uslijed kršenja ljudskih prava. Tom Deklaracijom želi se unaprijediti međunarodna suradnja u pronalaženju nestalih osoba i to jasnijim definiranjem uloge vlada u tom procesu.

Predsjednik Ivo Josipović istaknuo je kako se u Hrvatskoj još uvijek nestalima smatra 1.628 osoba čija se sudbina ne može rasvijetliti bez snažnije suradnje zemalja regije, a što će pomoći i uspostavi međusobnog pomirenja i povjerenja.

'Pitanje nestalih osoba je pitanje istine i pravde, odlučne borbe protiv nekažnjivosti i provedbe vladavine prava kao jedinih trajnih temelja izgradnje održivog mira stabilnosti', rekao je Josipović tijekom ceremonije potpisivanja deklaracije.

Rekao je kako odgovore o nestalima Hrvatska još uvijek očekuje od Srbije i BiH, što opterećuje i međusobne odnose. 'To je pitanje, nažalost, predugo konstanta u bilateralnim odnosima RH i Republike Srbije, nepotrebno ih opterećuje i prepreka je istinskoj normalizaciji odnosa. Pozdravljam svaki napredak na tom području te svaku informaciju koju je Republika Srbija spremna ustupiti', istaknuo je Josipović.

Nestalo je 2.514 Hrvata!

Izetbegović je rekao kako je više od polovice od nestalih 40.000 osoba s prostora bivše Jugoslavije za vrijeme rata bilo s područja BiH. Od toga je rasvijetljena sudbina 20.000 ljudi, dok ih se još 8.000 smatra nestalima.

Izetbegović je dodao kako je skrivanje tijela nestalih osoba nov, užasan zločin. 'Pozivam sve one koji imaju podatke da surađuju s domaćim i međunarodnim institucijama. To je dug prema žrtvama i obiteljima koji desetljećima tragaju za najmilijima', rekao je Izetbegović. Dodao je da je cijeli svijet zanijemio pred žrtvama genocida u Srebrenici i nedavnim otkrićem najveće masovne grobnice u mjestu Tomašici kod Prijedora gdje su pronađeno više stotina tijela ubijenih Bošnjaka i Hrvata.

Nikolić je rekao kako odnose u regiji više od dva desetljeća opterećuje sudbina nestalih osoba. Naveo je da Srbija od Hrvatske očekuje podatke o 1.751 osobi, uglavnom Srba čije su obitelji izbjegle i žive u Srbiji.

'Srbija neće odustati od pronalaska nestalih kao i procesuiranja odgovornih. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da se nestali na našim prostorima pronađu, a isto očekujemo i od drugih', rekao je Nikolić.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović rekao je kako se njegova država pridružila inicijativi za snažnijim procesom traženja nestalih osoba smatrajući to važnim doprinosom u poboljšanju odnosa.

Potpisivanje deklaracije čelnika zemalja regije povijesni dan koji će biti poruka i drugim zemljama svijeta, ustvrdio je predsjedajući ICMP-a Thomas Miller. 'Danas je povijesni dan, kao prve zemlje potpisnice vi ste premijer zemljama regije i svijeta budući da se 12.000 osoba na ovome području još uvijek smatra nestalima. Deklaracija je simbolični korak u regionalnoj stabilnosti', ocijenio je Miller.

Josipović će kasnije popodne u spomen na 33 hrvatske žrtve ratnog zločina u Grabovici koji su 9. rujna 1993. počinili pripadnici Armije BiH, zajedno s ministrom branitelja Predragom Matićem i predsjednikom komisije za zatočene i nestale, pukovnikom Ivanom Grujićem, položiti vijenac i zapaliti svijeće na mjestu stradanja. U Grabovici se još uvijek 17 osoba smatra nestalima. (Hina) 

 DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook