Punom kućom djece - neka slavonska sela prkose poraznoj demografskoj slici Hrvatske. U Brodsko-posavskoj županiji, natalitet u prošloj godini - nije opao.
Pročitajte i ovo
"Nije da se bolje živi, nego se kod nas ljudi većinom bave poljoprivredom. Seljaci, svi su vezani uz obitelj, poslove", kaže Antun Vidaković.
Prema Ministarstvu uprave lani je najviše djece rođeno u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj pa Splitsko-dalmatinskoj županiji. Među rođenim Splićanima je i pojačanje mlade obitelji Pavlinović.
"Zato što smo oboje diplomirali, dobili stalan posao. Imali smo preduvjete i za brak i za dijete, nismo se morali bojati", kaže Lana Pavlinović.
Očito se boje u Zagrebačkoj županiji. Negativne trendove prati Ličko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija. U Hrvatskoj je lani rođeno 36.372 djece. Iako se još zbrajaju podaci za prosinac, demografi nisu optimistični.
"Moram priznati da je u dvije godine u Hrvatskoj nestalo oko 33-34.000 ljudi. Samo prirodnim putem", napominje demograf Stjepan Šterc.
Ipak, ohrabruje više sudbonosnih "DA". Lani su sklopljena 20.544 braka. Oko 800 više nego godinu prije.
Najviše se ženilo u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji. Najmanje u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Manje je brakova i na dubrovačkom području. Plusu se nadaju i mala goranska mjesta. U Lokvama lani tek 2 vjenčanja, a čak 19 sprovoda.
Uspješno to rade Karlovčani. U 2016. kod njih se rodilo više djece, a sklopilo se i više brakova. Koji god tajni recept bio - u cijeloj se zemlji hitno mora početi primjenjivati.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
