Hrvatska u plusu oko uplata i isplata iz EU proračuna i to za 16 milijardi eura

Gleda li se bilanca hrvatskih uplata u europski proračun i uplata iz europskog u hrvatski proračun, Hrvatska je u plusu od 16,36 milijardi eura, rekao je u četvrtak državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić.

Potvrdio je time navode Daria Hrebaka (HSLS) kako je Hrvatska od svog članstva u EU do konca 2023. godine puno više povukla iz fonda EU, nego je u njega uplatila.

To je gotovo četiri puta više povučenih sredstava, što je dobra pouka euroskepticima, rekao je Hrebak u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU koje su, objasnio je Mikulić, tehničke prirode, odnose se na usklađivanje terminologije.

Potvrdio je navode Sanje Radolović (SDP) da u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova nedostaje ljudi, ali da se radi na njegovu jačanju.

Administrativni kapaciteti zadovoljavaju 75 posto potreba, no sustav upravljanja i kontrole EU fondova svake se godine jača, u njemu je 2021. bilo oko 2.000 zaposlenih, danas ih je nešto više od 2.500, naveo je državni tajnik.

Radolović kaže da su ti ljudi slabo plaćeni, da referenti koji vode milijunske projekte rade za tisuću eura, pa nakon iskustva odlaze u konzultantske tvrtke za dvostruke plaće.

Oporba: Brojne su afere i malverzacije europskim sredstvima

Oporba problematizira brojne afere i malverzacije europskim sredstvima, zaziva jače mehanizme nadzora.

Ante Kujundžić (Most) pita bi li rješenje bio centralizirani i neovisni nadzorni ured koji bi imao izravan pristup svim podacima, projektima, troškovima, a koji bi omogućio neposrednu kontrolu nad projektima?

Državni tajnik odgovara kako Hrvatska već ima mrežu u kojoj je nekoliko ministarstava, a koja direktno sudjeluje sa OLAF-om.

Točno je da imamo sve više prijava nepravilnosti, ali svaka nepravilnost ne znači da se nužno radi o prijevari, a ako je o tome riječ, za to postoje odredbe Kaznenog zakona i kazne, kaže Mikulić.

Nataša Tramišak (HDZ) navodi kako je u prethodnom razdoblju, do kraja 2023., otkriveno 777 nepravilnosti, a da su to odradile državne institucije i tijela u sustavu.

To znači da je dio koji se odnosi na kaznena djela bio zaustavljen, tumači zastupnica.

Surađujemo sa svim tijelima pa i sa njom, naše ministarstvo sve traženo isporuči, odgovorio je državni tajnik Marijani Puljak (Centar) koja je navela kako je glavna europska tužiteljica za nedavnog boravka u Hrvatskoj izrazila zabrinutost zbog nedostataka izravnog pristupa određenim bazama podataka, računima, nekretninama.

Većina tih podataka su i javni podaci, dodao je.

Naglasio je i da u novoj financijskoj perspektivi više nema poziva sa tzv. najbržim prstom te odbacio oporbene tvrdnje da imamo malu iskorištenost EU fondova. Naglasio je da je Hrvatska prvu financijsku perspektivu iskoristila "u sto postotnom iznosu“.

Resorno ministarstvo je u prošlom financijskom razdoblju uspostavilo sustav, ojačalo kapacitete i pripremilo se za drugu financijsku perspektivu koja nam nudi značajno više sredstava, pozivi se objavljuju i idemo pozitivnom dinamikom, poručio je državni tajnik.

Pročitajte i ovo Istraživanje Ozbiljno upozorenje: "Vrlo je jasno da to što oni prodaju nije zdravo"

Pročitajte i ovo Kazneni progon Što će biti s Trumpovim kaznenim postupcima? Razotkriven plan njegovih odvjetnika