Ivica Maštruko, sociolog religije i bivši veleposlanik pri Svetoj stolici, pojasnio je za DNEVNIK.hr kako funkcionira Vatikanska banka i otkud bi mogao dolaziti novac koji na njezinom računu ima kardinal i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, jedan od šest nadzornika te institucije.


Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački, jedan je od šest nadzornika Vatikanske banke, koji su prema izvješću Instituta za religijske poslove (IOR), kako glasi službeno ime banke, na njezinim računima lani imali ukupno deponirano 3,4 milijuna eura (oko 25 milijuna kuna). DNEVNIK.hr poslao je upit Uredu zagrebačkog nadbiskupa je li riječ o privatnom Bozanićevom novcu ili crkvenom, namjenskom, međutim, odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.

Ivica Maštruko, sociolog religije i bivši veleposlanik pri Svetoj stolici, smatra kako nije neobično da kardinal Bozanić ima račun u Vatikanskoj banci na kojem su milijunski iznosi.

"Nije neuobičajeno da pojedinci/donatori kada daju novac za određene projekte, primjerice za izgradnju crkava, svetišta i slično novac daju kardinalima i nadbiskupima, odnosno uplaćuju ga na njihove račune, imajući povjerenje u njih i da će taj novac biti uložen sukladno željama i zahtjevima donatora. Donator i osobe na čiji se račun novac prebacuje potpisuju vjerojatno ugovor. Nije za isključiti da je novac koji je pod imenom kardinala Bozanića novac od donatora ili neke crkvene institucije na području Zagrebačke nadbiskupije, iako može biti u pitanju i neki samostan, ili redovnička institucija koja preko kardinala Bozanića za određene svrhe čuva taj novac ili ga je preko Vatikanske banke povjerila kardinalu", pojašnjava Maštruko.

Vezani članci Kardinal Josip Bozanić Kardinal Bozanić uputio uskrsnu čestitku vjernicima: "Molimo i za sve one koji pate od posljedica pandemije" Procesija u Zagrebu U Zagrebu održana korizmena procesija od Katedrale do Rokova perivoja: "Molimo Boga da nas oslobodi od pošasti koja je zahvatila Hrvatsku i svijet"

Kad je riječ o provedbi ugovorenog, poslovanje se svodi na povjerenje, ali i iskustvo Crkve u vođenju financija.

"Katolička crkva je jako vješta u financijskim transakcijama i posebno u poslovima trgovine nekretninama i vrijednosnicama. Ona u tome ima iskustva, a ti poslovi sigurno nikada nisu bili sasvim transparentni i sasvim podložni zakonima i propisima određenih zemalja," ističe ovaj iskusni hrvatski diplomat.

Držanje novca kaže, koliko je njemu poznato, u Vatikanskoj banci sigurno nije isplativo. "Kamate su vrlo male, ali se ide s povjerenjem u tu instituciju s mogućnošću djelovanja van bankarskih sistema i uobičajenih regula", ističe Maštruko.

Protiv netransparentnosti Vatikanske banke bori se i papa Franjo

Naime, Vatikanska banka obavijena je velom tajne kao i štošta drugo unutar sjedišta Katoličke crkve, a malo je reći kako je riječ o vrlo specifičnoj bankarskoj instituciji. Primjerice, ima samo jedan šalter za izravno poslovanje, ostalo se danas obavlja elektronski, i nema niti jednu drugu poslovnicu izvan teritorija Vatikana. Osnovana je tijekom Drugog svjetskog rata kao interna bankarska institucija za Svetu stolicu, ali u stvari funkcionira na principima na kojima posluju i sve ostale banke. Danas ima oko 15 tisuća klijenata i radi se, tumači Maštruko, uglavnom o pripadnicima Katoličke crkve, klera, diplomatskim predstavnicima pri Svetoj stolici.

"Bilo je problema s talijanskom vlašću i prilagođavanjem poslovanja Vatikanske banke u sklopu svih međunarodnih odnosa i propisa. Nakon intervencije talijanskih vlasti i inicijative pape Franje pokušava se uvesti reda u transparentnosti financijskoj poslovanja te banke koja funkcionira na bankarskim principima iako se zove Institut za religijske poslove", kaže bivši veleposlanik u Vatikanu.

Papa Franjo želi uvesti red u banci, ne samo ne samo što se tiče transparentnosti nego i u skladu sa socijalnim naukom Katoličke crkve. Tako je prije tri godine banka dobila Kardinalski odbor kao nadzorno tijelo, a jedan od članova je kardinal Josip Bozanić.

No, Maštruko nije optimist da će papa Franjo provesti reformu kako je naumio zbog velikog otpora unutar same Crkve.

"Papa Franjo se zalaže za siromašnu crkvu i crkvu za siromašne. Većina svećenika ne prati te njegove namjere, boje se gubitka svoje financijske potpore i ne žele se odreći komoditeta. Otpor protiv Papinih reformi se nalazi u svim strukturama, od svećeničkih do kardinalskih, i toliko je organiziran, snažan, toliko kapilarno proširen da će on teško uspjeti u svojim namjerama, o transparentnijoj politici financija unutar cijele katoličke crkve, na svim razinama", zaključuje Ivica Maštruko.

Crni fondovi ili institut za pomaganje Katoličkoj crkvi tijekom komunizma

Vatikanska banka slovi za najtajanstveniju banku na svijetu. Kao vrhovno, nadzorno tijelo ima komisiju kardinala. U njemu sjedi 6 kardinala, a tu je zatim, i dodijeljeni prelat - klasični Nadzorni odbor sa 7 članova te 3 revizora. Prošle godine je Vatikanska banka imala 14.960 klijenata, upravljala je imovinom vrijednom 5,7 milijardi eura, a ostvarila je dobit od 36 milijuna eura. Dodajmo da se dobit od lani povećala za 20 milijuna eura.

"Država ne zna koliko se novca iz Hrvatske slijeva u Vatikansku banku, taj podatak nema nitko zbog bankarske tajne. I papa Benedikt i papa Franjo su pokušali reformirati i promijeniti tu banku, no bezuspješno. Kako onda doznati ide li i koliko novca iz Hrvatske ili bilo koje druge zemlje, u kojem iznosu i za koju namjenu? Desetak sugovornika koje smo danas kontaktirali, sve odreda stručnajci za financije, ali i ljudi bliski crkvenim krugovima, nitko od njih ne želi javno govoriti o principima po kojima posluje Vatikanska banka.

Mišljenja se uvelike razlikuju - jedni tvrde da je riječ o financijskoj ustanovi koja funkcionira od novca iz crnih fondova i desetljećima surađuje s kontroverznim i tajanstvenim skupinama, ali i s vodećim tajnim službama u svijetu. Podsjećaju na brojne afere s kojima se ta banka povezivala i česte smjene čelnih ljudi. Drugi kažu da to nije klasična banka nego institut koji je osnovan kako bi se pomagalo Katoličkoj crkvi u vrijeme komunizma, dakle u zemljama iza tzv. željezne zavjese.

Podsjećaju da je bilo nemoguće uplatiti novac na račun, primjerice crkvi u Poljskoj, Kini ili Sovjetskom Savezu, jer bi tadašnji totalitarni režimi taj novac uzeli a Crkva od njega ne bi dobila ništa. Tada bi se novac iz Vatikana nosio u gotovini jer se jedino tako mogao transferirati u tu zemlju. I jedni i drugi stručnjaci se slažu da činjenica što je kardinal Bozanić jedan od nadzornika Vatikanske banke ne znači nužno da je taj novac njegov ili da je iz Hrvatske, nego da je on po funkciji među tim ljudima koji nadziru taj račun.

Pokušali smo dobiti i reakcije samog Kaptola, oni će se sutra obratiti s jednim priopćenjem, no još jednom ponavljam - zanimljivo je da nitko od brojnih stručnjaka koji prate rad Katoličke crkve, ali i nadziru i rad financijskih ustanova i institucija, danas nije o tome htio govoriti", javio je za Dnevnik Nove TV s Kaptola Andrija Jarak.

 

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju