"Kuna je ne samo simbol našeg suvereniteta i države nego bi uvođenje eura imalo niz štetnih ekonomskih posljedica", istaknuo je Sinčić na konferenciji za novinare.
Pročitajte i ovo
ODLAZAK U POVIJEST
Danas je posljednji dan plaćanja kunama: Od ponedjeljka važna promjena na bankomatima
ODLAZE U ZABORAV
Još nekoliko dana možemo plaćati u kunama: Gdje će se moći zamijeniti nakon 15. siječnja?
Smatra da premijer Andrej Plenković ne ide u proces uvođenja eura zato što bi to pomoglo hrvatskom gospodarstvu i građanima, nego zbog svojih osobnih interesa.
"Želi skupljati 'briselske' bodove da jednog dana kada se vrati u Bruxelles može reći: 'Ovdje je popis stvari koje sam napravio da se još više integriramo, a sada dajte da budem predsjednik Europske komisije'", poručio je Sinčić.
Njegov stranački kolega Dominik Vuletić upozorio je kako "eurozona čini da se najjače industrijski razvijene zemlje i dalje razvijaju, a da najnerazvijenije i dalje ostanu na periferiji, poput Portugala, Španjolske, Hrvatske ili Grčke".
Za uvođenje eura nismo čuli nikakve argumente "protiv", nego samo propagandu "za"
Napomenuo je kako neke članice EU-a ne samo da nemaju pravnu obvezu uvođenja eura, poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Danske, nego neke kao Švedska pametnom monetarnom politikom izbjegavaju uvođenje eura.
"Ulazak u eurozonu svakako znači gubitak monetarnog suvereniteta, a rasprava o euru nije bila stručna, nismo čuli nikakve argumente 'protiv', nego samo propagandu 'za'", istaknuo je Vuletić i potrebnim ocijenio da o tome odlučuju građani na referendumu. Sinčić je najavio da će Živi zid, ako Vlada sama ne organizira referendum, ići u prikupljanje potpisa građana za njegovo raspisivanje.
Denis Martinić također je stava da će koristi od eura imati isključivo jače razvijene države s jačim gospodarstvom, "a Vlada se boji referenduma i želi nam uvesti euro iako je većina građana protiv". Uvede li Hrvatska euro, upozorio je, bit će još više podređena privatnim bankama i ovisit će o cikličkim kretanjima gospodarstva, "a vidjeli smo da je poslovanje poslovnih banaka 30-ih godina prošlog stoljeća, ali i 2008. godine dovelo do pojave recesija i ogromnih gubitaka za građane i državu".
Ulaskom u eurozonu morali bi plaćati tuđe dugove, a svojih imamo preko glave
Branimir Bunjac smatra da građane "treba pitati žele li plaćati dugove Grčke jer u ovom trenutku Hrvatska to ne mora, a ulaskom u eurozonu dobili bismo tu obavezu i morali plaćati tuđe dugove, a već imamo svojih dugova preko glave koje ne možemo otplatiti u sljedećih 100 godina".
Grčku je naveo kao najgori primjer uništenja jedne ekonomije u čitavoj povijesti, a cijelo se desetljeće prilagođavala uvjetima Europske središnje banke i Europske komisije što je, tvrdi, gore od Velike recesije iz 1929. godine, s obzirom da je Grčka u samo jednom desetljeću izgubila 30 posto nacionalnog bogatstva.
"Ako prihvatimo euro imat ćemo vrlo visoke troškove, morat ćemo 700 milijuna eura prebaciti u Europsku središnju banku, 700 milijuna u Europski zaštitni mehanizam, a samo konverzija će nas koštati 0,5 posto BDP-a, imat ćemo visoki trošak prilagodbe računovodstva, morat ćemo platiti izradu kovanica i papirnatog novca, a nema nikakve garancije da će nam u eurozoni biti bolje", upozorio je Bunjac. (Hina)